Nezavisne novine 29.09.2004.

Milovan Bjelica

SFOR je u ponedjeljak navečer pustio iz pritvora bivšeg predsjednika Skupštine grada Srpsko Sarajevo Milovana - Cicka Bjelicu, potvrdio je juče Mark Houp, glasnogovornik SFOR-a

"U ponedjeljak je okončan pritvor za Milovana Bjelicu", kazao je Houp.

Bjelica je, po drugi put, pritvoren 31. augusta ove godine. Prije nekoliko mjeseci na SFOR-ovoj sigurnoj lokaciji proveo je oko mjesec dana.

"SFOR-ovi istražitelji su me pitali da li sam kontaktirao sa optuženim za ratne zločine, njihovim porodicama i imam li bilo kakve veze s ovim osobama. Kazao sam im ono što svi već jako dobro znaju, a to je da nemam nikakve veze s optuženim za ratne zločine. Nisu me pitali o Radovanu Karadžiću", kaže Bjelica.

Dodaje kako su istražitelji tokom 28 dana koliko je proveo u pritvoru uglavnom postavljali ista pitanja. Priznali su mu kako su njihovi izvori od kojih su dobili informacije o njegovim vezama s Karadžićem loši.

"Uvjerili su se da ništa ne znam", istakao je Bjelica.

Milovan - Cicko Bjelica bio je u ratnom periodu šef Kabineta Radovana Karadžića, tadašnjeg predsjednika RS optuženog za ratne zločine. Bjelica, visoki funkcioner SDS-a, odlukom visokog predstavnika za BiH smijenjen je s funkcije predsjednika Skupštine grada Srpsko Sarajevo i zabranjene su mu sve javne funkcije. Stavljen je i na crnu listu EU zbog sumnje da pomaže optuženim za ratne zločine.

M.Č.

Euroblic 28.09.2004.

Fudbalski savez Republike Srpske

BANJALUKA - Komesar za takmičenje Prve lige RS Savo Popović registrovao je prekinutu utakmicu šestog kola između Glasinca i Ljubića na Sokocu službenim rezultatom 3:0 u korist gostujuće ekipe. U finišu prvog poluvremena jedan navijač Glasinca fizički je napao glavnog sudiju Marića nakon što je pri rezultatu 2:1 za Ljubić dosudio penal za goste. Nadležni u FS RS su pregledali snimak utakmice i ustanovili da je odluka Marića bila opravdana.

S. T.

Euroblic 27.09.2004.

Pustinjak Obrad postao filmska zvijezda

  Dali meni da naučim tekst iz uloge, a onako me merkaju kao da sam neki divljak i umobolnik. Pljunem u dlane, sjedem pred Vujanovu kolibu na Mitrovcu i nauzust zapamtim i tekst Vujana i inžinjera Luke, priča starina

SOKOLOVIĆI - Ostavljen od supruge i dece koja su otišla u svet beli, u vremenu kad ga niko nije razumeo niti pokušavao da razume, kad su mu komšije govorile okrenutim leđima, kad su ga smatrali osobenjakom i vukom samotnjakom Obrad Đurović, iz sela Sokolovića kod Sokoca, mirio se polako sa sudbinom da će kao takav i onaj svet pohoditi.
Ovaj bivši učitelj nije ni slutio da se u viziji umetnika, poznavaoca najtananijih dubina ljudske duše, režisera Emira Kusturice odslikao lik božjaka izgubljenog u ovom za njega tuđem, a snalažljivog jedino u njegovom svetu samoće.
I kao što je Andrić u svom najpoznatijem romanu "Na Drini ćuprija" "slao" glasnike po selima da pronađu blizance Stoju i Ostoju da svojim u zidove ugrađenim telima zaustave rušenje već urađenog luka na ćupriji na Drini tako je režiser za svoj najnoviji film "Život je čudo" tražio "svoj" lik iz stvaralačkog sna. Našao ga je u selu Sokolovićima na Romaniji, u carstvu tišine, i odvojivši ga zakratko iz njegovog, skoro nestvarnog sveta, preselio ga u večnost sveta filma.
"Kad su me doveli do Emira, odmah me je, među mnogim šubardžijama, šajkačlijama i beretkašima sa Zlatara, Peštera i Zlatibora, odabrao da glumim starca Vujana", kaže Obrad. "Kako li je on to samo znao da je sudbina izmišnjene ličnosti slična kao jaje jajetu mome životnom bitisanju, jer je i on napušten i ostavljen od porodice i prijatelja pobegao u pustinju da tamo mir svoj nađe?"
U starčevom sećanju, dok besedi pred svojom kućom na Romaniji, i danas odzvanjaju reči iz uloge koju je glumio.
"Dali meni da naučim tekst iz uloge, a onako me merkaju kao da sam neki divljak i umobolnik. Pljunem u dlane, sedem pred Vujanovu kolibu na Mitrovcu i nauzust zapamtim i tekst Vujana i inžinjera Luke", češka se vragolasto iza uveta starina.
"Nisi ti Luka, nego Vujan", veli mi Emir, "kriveći usta i namigujući." "Znam ja to, režiseru, nego valjda moram znati šta mi i sagovornik govori, namignem i ja i od tada je i Kusturica vidio s kim ima posla pa me čak, u nekom dijalogu, pitao kako bi’ ja to sam rekao", govori Đurović.
Ovaj sedamdesetogodišnjak, koji je bežeći od civilizacije pobegao u svet divljine, priča da je proslavljeni režiser "znao biti i ljut i prijek", ali da je dobro znao šta mu treba i šta hoće.
Kostimografi sa Obradom nisu imali prosebnih problema. Jednoglasno su prihvatili da najveći deo njegove kućne garderobe bude i zvanični kostim i, što je zanimljivo, "sve su mi oduzeli, čak i šubaru, a dali mi neko gospodsko odijelo".
"E, moj gospodine, i para sam ti ja kao filmski junak zaradio. Pošalje Emir u ovu moju vukojebinu džip, bekelje se ove moje komšije iza ograda, mene voze kao veliku ličnost, plaćali mi honorare i na kraju mi tutnuše u džep 4.000 konvertibilnih marka. Velike su to pare", sa ushićenjem veze priču samotnjak iz Sokolovića.
Priča o pustinjaku Obradu ima više poglavlja. Čudesna je bila sudbina starog učitelja. Niz neobičnih doživljaja obeležilo je njegov život. Novinarska beležnica za njega je svojevrsan teren za pražnjenje nagomilanih priča, koje je malo ko želeo da sasluša.
Kad je odlučio da živi na selu, na primeru jednog ruskog naučnika prirodnim putem je ukrštao kozu i ovcu. Eksperiment se neslavno završio jer je ovca sa "križancima" jagnjadima pobegla u šumu, a kad je vlasnik pokušao da je nađe, imao je bliski susret s medvedom, koji mu je šapom rasparao desnu stranu obraza i oštetio oko.
Zbog toga što je jarcima davao imena ličnosti kao što su Jaser, Homeini, Karaman, obreo se na sudu "zbog vrijeđanja stranih državljanja", ali ga je sud oslobodio optužbe "jer sam obrazložio da ako ih vrijeđa, imaju pravo da mi se lično požale, pa ću grešku ispraviti".
Kako je Obradova stoka "slobodna kao i čovjek, odnosno vrata na štali su joj i ljeti i zimi otvorena", njegovi volovi "prave zijan" na komšijskim imanjima.
"Tako me neki dan jedan komšija istulef’o da mi je bubreg skoro ispao iz ležišta", žali se Obrad dodajući da mu je još usput komšija rekao da "nije kriv vo za zijan nego ti, pa zato i trpi batine".
Njegova žena, "dugogodišnja sapatnica i saputnica", napustila ga je onog dana kad joj je ovan rogonja prebio nogu, a onda je otišla da "kao izbjeglica" živi u Danskoj.
Osobenjak iz Sokolovića sam sebi sprema hranu, najčešće kačamak, hrani se šumskim plodovima i pije čajeve od svežih trava. Na put u grad obavezno ponese torbicu, u njoj čuturicu rakije, komad hleba i slanine, " da se nađe za nedajbože". Kuvajući kafu na šporetu "fijakeru" Obrad je posavetovao i pisca ovih redova da "ako hoće da bude boem i avanturista, stavi torbu na leđa pa na put".

Radoje TASIĆ (Srna)

Glas Srpske 24.09.2004.

Dubravko Prstojević, disciplinski sudija FS Srpske

 Zato što je navijač domaćeg tima udario sudiju Sokočani će jedan meč odigrati bez podrške navijača, kaže Prstojević
Pune ruke posla za disciplinskog sudiju Fudbalskog saveza Republike Srpske Dubravka Prstojevića. Minulog vikenda bilo je nekoliko incidenata na utakmicama Prve i Druge lige Srpske. Na Sokocu gdje su igrali Glasinac i Ljubić, jedan navijač domaćeg tima fizički je napao glavnog sudiju Željka Marića iz Doboja. 

- Zbog ovog ispada Glasinac će biti rigorozno kažnjen. Tako će tim sa Sokoca, najvjerovatnije, jednu utakmicu igrati bez prisustva gledalaca, a slijedi im i adekvatna novčana kazna, rekao je "disciplinac" Dubravko Prstojević.

S. Babić

Glas Srpske 24.09.2004.

Dvije godine poslije ubistva Željka Markovića

 Ostali smo bez Željka zato što je bio pošten policajac, što je stao na put kriminalcima. Sve teže nam je što se ne zna ko ga je ubio, kaže Željkov otac Slobodan

Ni tačno dvije godine, koliko je prošla od ubistva načelnika Centra javne bezbjednosti Srpsko Sarajevo Željka Markovića, nisu otkriveni počinioci ovog zločina.
Marković je ubijen 24. septembra 2002. godinu u Sokocu. Pokošen je rafalom na svom kućnom pragu.
Bolna je istina, koja najviše muči Željkovu porodicu, da još nema rezultata istrage.
- Za ove dvije godine nije prošao nijedan dan da o tome ne mislimo. Tuga je neizreciva. Kako vrijeme prolazi, tako nam je teže što se još ne zna ko je ubio Željka. Ostali smo bez njega zato što je bio pošten. Nekome je smetao, stao je na put kriminalcima - kroz suze govori Željkov otac Slobodan Marković.
Slobodan se sastajao sa najvišim zvaničnicima Republike Srpske, ministrom unutrašnjih poslova i njegovim saradnicima, koji su mu tvrdo obećali da će istrajati na pronalaženju zločinaca, koji žele da žive lagodno otimajući drugima mukom stečeno. Kako vrijeme prolazi, a ubica ostaje neotkriven, Slobodana sve više muči i sumnja da je, kako kaže, neko iz viših organa povezan s tim.

- Prošle godine, kad smo otkrivali spomenik, dolazili su kod mene predsjednik Republike Srpske Dragan Čavić, bivši predsjednik Narodne skupštine Dragan
Kalinić, ministar unutrašnjih poslova Zoran Đerić... Ja i moj sin Nenad išli smo u Banja Luku. Dobili smo obećanja da se neće stati dok se ne otkrije ubica. Danas su se navršile dvije godine od ubistva, a Željkov ubica je još na slobodi. Pokušavam da nešto saznam o rezultatima istrage. Načelnik Kriminalističke policije mi je obećao da će me posjetiti i da će imati šta da mi kaže. Ali,još ga nema - kaže Slobodan.
Sa najvišeg nivoa u Republici Srpskoj, a i od strane Željkovih kolega, nakon ubistva je rečeno da se radi o djelu kriminalaca

 - Zašto jednom ne kažu neku istinu koja bi mi olakšala bol? Ja to prije svega očekujem od Ministarstva unutrašnjih poslova. Njegove kolege, ali i oni drugi, znaju da je moj Željko bio čovjek od riječi, istine, poštenja i karaktera. Zato sam uvjeren da svi čestiti ljudi, a ne samo naša porodica, žele da se sazna istina o ovom tragičnom događaju -ističe Slobodan Marković.

On se, poslije najnovijih Ešdaunovih smjena, kako kaže, našao u situaciji da ne zna kome da se više obrati.
- Pitam se može li mi sada iko išta reći. Osjećam se bespomoćno. U posljednje dvije godine rijetko sam gledao televiziju. Stekao sam utisak da ovom događaju nije poklonjena dužna pažnja ni u sredstvima javnog obavještavanja. Ne znam zašto je tako. Ponekad mi se čini da to što se desilo nikoga više ne zanima. To me mnogo boli - kaže Slobodan.
Zbog čega, ni dvije godine poslije mučkog ubistva Željka Markovića, nisu otkriveni i pronađeni zločinci?
Ovo pitanje ne muči svakodnevno samo Željkovog oca Slobodana, majku Milenu, suprugu Snježanu, kćerku Anu i brata Nenada, već i sve one koji su poznavali nekadašnjeg načelnika Centra javne bezbjednosti Srpsko Sarajevo. Zato godišnjica Željkovog ubistva nije samo povod za podsjećanje na to da je ubijen jedan čestit čovjek, vrstan profesionalac. Godišnjica njegovog ubistva je і upozorenje nadležnim organima da otkriju zločinca ili više njih, kako bi ih stigla zaslužena kazna. I ne samo njih, nego i sve one druge koji su, najčešće pod okriljem mraka, ubijali po Republici Srpskoj. 

B. Gajević

Glas Srpske 24.09.2004.

Četrdeseta izložba stoke u Rogatici

 Kvalitetom izloženih grla posebno su iznenadili uzgajivači ovaca. Predstavili su 82 kolekcije sa ukupno 402 grla

Regionalna izložba i sajam stoke u Rogatici održan je ove godine po četrdeseti put. Sajam je okupio veliki broj stočara, ali i brojne poljoprivredne i veterinarske stručnjake, koji su, pored izloženih ovaca i goveda, mogli da vide i konje bosansko-brdske i arapske rase, kakvi se, zahvaljujući ergeli "Borike", uzgajaju u ovim krajevima.
Iako se tradicionalno održava prvog vikenda u oktobru, ovogodišnji sajam je zbog lokalnih izbora održan nešto ranije. Pored izložene stoke, posjetioci su mogli da se dive i kvalitetnom krompiru, kakav imaju samo Borike, Sjemeć i plato Romanije.

Kvalitetom izloženih grla posebno su iznenadili uzgajivači ovaca. Izložili su 82 kolekcije sa ukupno 402 grla. Bilo bi ih i znatno više, ali su to onemogućila stroga pravila izložbe da u kolekciji dvizica i priplodnih ovaca može biti najviše pet
grla od uzgajivača koji u svom stadu imaju najmanje 40 grla priplodnih ovaca.
Iz tako postavljenih pravila saznali smo da Ranko Cerovina iz Uloga kod Kalinovika ima stado od 320 ovaca, Veljko Vukojičić iz Novog Sela kod Sokoca 308, Milanko Borovčanin, takođe sa Sokoca, 146 ovaca i deset koza, Obrad Savčić, profesor po struci, 125 priplodnih ovaca i 165 jagnjadi, Nedeljko Nikolić i Zora Limić iz Brankovića po 150 ovaca. Preko stotinu ovaca imaju i Purkovići: Slavko i Drago iz Brezja, u Sočicama...
Slavko Purković je šampion u uzgoju dvizica, a prve nagrade dobili su Obrad Savčić i Drago Purković. Rajko Cerovina u svoj Ulog i Kalinovik, kao specijalnu nagradu, ponio je električni aparat za šišanje ovaca. S pravom, jep treba ošišati preko 300 grla.
I u govedarstvu je bila jaka konkurencija. Dvadeset osam uzgajivača privelo іe 47 grla. Šampionom izložbe proglašena je krava Linda, vlasnika Zagorke Bašević iz Kovanja kod Rogatice.
Najbolju junicu, staru preko deset mjeseci, priveo je Drago Krstić iz Sjeverska, steonu junicu Zoran Đida iz Pješevice, a prve nagrade za uzgoj krava ponijeli su Dragiša Marković iz Kovanja i Drago Lizdek sa Ravne Romanije, opština Sokolac.
Dragiša Marković je proglašen i za najvećeg proizvođača mlijeka u opštini Rogatica i kao nagradu dobio aparat za mužu krava vrijedan oko hiljadu maraka.
Uzgajivači konja su se ove godine obrukali. Priveli su samo 17 grla. Najbolj pastuvi  u tipu brdsko-planinske i arapske pasmine došli su iz "Agrokombinatove" ergele "Borike", a priplodnu kobilu doveo je Veljko Vukojičić sa Sokoca.
Opšta ocjena je da je uzgoj konja u krizi. Zbog ekstenzivnog uzgoja prisutan je veliki broj mješanaca, koji ne spadaju ni u jednu ovdje priznatu i poznatu pasminu. 

S.MITROVIĆ

Nezavisne novine 24.09.2004.

Ustavni sud odredio privremene nazive jednog grada i 12 opština u RS

 Ustavni sud BiH odlučio je da Srpsko Sarajevo preimenuje u Sarajevo - Istok, dok su preostale opštine Republike Srpske sa spornim prefiksom srpski dobile naziv mahom po obližnjim naseljima, tvrde izvori "Nezavisnih" bliski Ustavnom sudu.

Riječ je, tvrdi naš izvor, o privremenoj izmjeni, koja neće ni stupiti na snagu, ako u međuvremenu Narodna skupština RS uskladi nazive spornih 13 opština sa Ustavom BiH. Ustavni sud će ovu odluku danas zvanično objaviti. "Sada je na potezu Narodna skupština, koja, praktično, ima rok od mjesec dana, koliko će proteći do objavljivanja ove odluke Ustavnog suda, kako bi nazive gradova sa prefiksom srpski uskladila sa ustavom BiH", tvrdi naš izvor. Ako parlament odredi nazive gradova tako da ne vrijeđaju nacionalna osjećana Bošnjaka i Hrvata, naš izvor tvrdi da odluka Ustavnog suda neće ni stupiti na snagu.

Odlukom Ustavnog suda, koji je zasijedao u srijedu, privremeno su izmjenjeni nazivi jednog grada - Srpskog Sarajeva i 12 opština: Srpskog Drvara, Srpskog Sanskog Mosta, Srpskog Mostara, Srpskog Goražda, Srbinja, Srpskog Ključa, Srpske Kostajnice, Srpskog Broda, Srpske Ilidže, Srpskog Novog Sarajeva, Srpskog Starog Grada i Srpskog Orašja. Dok je Srpsko Sarajevo dobilo naziv Sarajevo - Istok, ostale opštine dobile su nazive po većim, obližnjim mjestima. Tako će se, na primjer, Srpsko Goražde zvati Ustiprača, a Srpski Ključ - Ribnik. Istovremeno, Srbinju, Srpskoj Kostajnici i Srpskom Brodu vraćeni su prijeratni nazivi - Foča, Bosanska Kostajnica i Bosanski Brod. "Na te izmjene sud, između ostalih razloga, odlučio se i kako ne bi izbila potpuna zbrka u teritorijalnoj organizaciji RS", navodi izvor "Nezavisnih". Ustavni sud je tako odlučio, jer, po njihovom mišljenju, parlament i Vijeće naroda RS, u zadatom roku od tri mjeseca nisu izvršili njihovu odluku od 27. februara ove godine, kad je konstatovano da su nazivi gradova i opština sa pridjevom srpski neustavni.

Slaven Pekić, ministar uprave i lokalne samouprave RS, tvrdi, međutim, da je parlament ispoštovao odluku Ustavnog suda BiH. On tvrdi da je odlukom suda od 27. februara Skupštini naloženo da nazive usaglasi sa Ustavom, ali ne i Vijeću naroda, kako se to navodi u novoj odluci Suda. "Ne može biti izvršen nalog koji nije ni pisao u odluci Suda", rekao je Pekić. Parlament RS je, podsjetimo, 27. jula usvojio nove nazive gradova, ali na taj način da je njima, uglavnom, umjesto prefiksa srpski, postavljena odrednica Republike Srpske. Tako je, recimo, Srpsko Sarajevo tom odlukom preimenovano u Sarajevo Republike Srpske. Tome se, međutim, usprotivio Klub bošnjačkih delegata u Vijeću naroda, koji je, smatrajući da je tim izmjenama izigrana odluka Ustavnog suda, pokrenuo mehanizam zaštite nacionalnog interesa. Taj postupak je još u pravnoj proceduri.

Pravni ekspert Miroslav Mikeš kaže da je Ustavni sud novom odlukom praktično poslao signal da svim gradovima sa spornim prefiskom treba vrati prijeratni naziv. "Za ove gradove je napravljeno privremeno rješenje, jer je postupak u toku, u Vijeću naroda, odnosno u Ustavnom sudu RS. Ovom odlukom Ustavni sud BiH očito nije želio da prejudicira stvari, nego su poslali signal organima RS da nazive usklade u tom smislu", rekao je Mikeš.

Remzija Kadrić, predsjedavajući Vijeća naroda Narodne skupštine RS, pozdravio je odluku Ustavnog suda, ističući da se ona gotovo pa podudara sa amandmanima koje je podnio Klub bošnjačkih poslanika Vijeća. On je naglasio da, u daljoj pravnoj proceduri parlament ima mogućnost da prihvati amandmane bošnjačkih delegata na sjednici Zajedničke komisije Vijeća i Skupštine. Prema njegovim riječima, Vlada i Skupština sada imaju priliku da usaglase nazive na sjednici Zajedničke komisije.

Drago Bundalo, načelnik opštine Kostajnica, nezadovoljan je odlukom Ustavnog suda. Ljut je, kaže, jer su još 2001. godine u gradskom parlamentu, svi odbornici, pa i oni iz bošnjačkih partija, podržali prijedlog da se naziv Srpska Kostajnica, donesen u ratu, preimenuje samo u Kostajnica. "Dakle, ni bosanska, ni srpska, već samo Kostajnica", rekao je Bundalo.

D. RISOJEVIĆ

Nezavisne novine 23.09.2004.

Skupština opštine Sokolac

 Odbornici Skupštine opštine Sokolac usvojili su juče Odluku o rebalansu budžeta opštine za 2004. godinu, kojom je predviđeno uvećanje budžeta za 13,24 odsto. Prema ovoj odluci budžet iznosi 3.600.000 KM, poreski prihodi 2.365.000 KM, neporeski prihodi 985.000 KM, a kreditno zaduženje kod Republičkog fonda stanovanja 250.000 KM. 

Nezavisne novine 10.09.2004.

Veljko Borovina nakon što ga je SFOR pustio iz pritvora

Veljko Borovina izjavio je da su ga pripadnici SFOR-a tokom pritvora ispiti vali o događajima iz perioda od 1992. do 1998. godine kada je bio vozač bivšeg predsjednika Skupštine grada Srpsko Sarajevo Milovana Bjelice

 Borovina koji je u srijedu kasno oslobođen rekao je da su se pripadnici SFOR-a prema njemu dok je bio u pritvoru odnosili korektno i da nije bio maltretiran. On je rekao da je ispitivan od 31. avgusta. kada je uhapšen, do 3. septembra kao i da ne zna gdje se nalazio u vrijeme pritvora. Borovina kaže da nije znao da je i Bjelica uhapšen istog dana kada i on.
SFOR je Borovinu predao lo kalnim vlastima u Sokocu. Pri padnici Međunarodnih snaga priveli su Borovinu 31. avgusta zbog ispitivanja na osnovu su mnje da je bio umiješan u akti vnosti protivne Dejtonskom sporazumu. odnosno u poma ganje osobama optuženim za ratne zločine.
SFOR je saopštio da Bjelica ostaje i dalje u pritvoru. jer je is traga o njegovim aktivnostima ui toku. U saopštenju SFOR-a navodi se da je Bjelici olakšan kontakt sa suprugom. 

Srna

07.09.2004.

Zoran Čolović, nezavisni kandidat za načelnika opštine Sokolac

Program razvoja opštine Sokolac

Pokrenuo bih šumsko industrijsko preduzeće "Romаnijа" i vrаtio rаdnike nа posаo (а to je veomа lаko ostvаrljivo, trebа sаmo preusmjeriti držаvnu oblovinu, tаko dа od nje ne žive prebogаti, već nаrod, jer je šumа njegova).
Riješio bih u potpunosti stаtus pripаdnikа borаčke Оrgаnizаcije i Оrgаnizаcije porodicа poginulih, nestаlih i zаrobljenih borаcа, kаo i invаlidа rаtа. Po redu prvenstvа, to su oni koji su nаjviše zа držаvu dаli, а najmanje su uzimаli. Оduzimаnjem nezаkonito stečene imovine, oni bi postаli njeni vlаsnici.
Izvršio bih potpunu reformu lokаlne sаmouprаve po evropskim stаndаrdimа (tаko dа i opštinа postаlа servis grаđаnа, а ne аdministrаtivnih pijаvicа, koji piju krv glаdnom nаrodu). Rаzvoj lokаlne infrаstrukture bi bio u interesu nаrodа, а ne u intreresu političkih moćnikа.
Оstvаrio bih rаzvoj sportа i kulture iz domаćih potencijаlа (а ne kupovinom igrаčа, uvođenjem nekih sumnjivih misionаrа u toj oblаsti, 'koji služe vlаsti dа se bogаti i dobijа izbore ).
Obnаrodovаo bih kаko je izvršenа privаtizаcijа i krаđа vаučerа (nаrodnog minulog rаdа i ulаgаnjа u izgrаdnju fаbrikа), а izа togа bih poništio privаtizаciju i nаrodu vrаtio nezаkonito oduzetu imovinu). Grаđаni bi dobili odgovor: gdje su vаučeri koji su uloženi u fond borаcа "Borsа" u "Romаniju", "Тelekom", "Romаninku", "Мesаru" i drugа preduzećа.
Koliko nа području opštine Sokolаc imа fiktivnih preduzećа i ko je njihov vlаsnik. Тo vi grаđаni morаte znаti. Potrudiću se dа vаm to kаžem.
Sа poljoprivrednim stručnjаcimа, nаstojao bih rаzviti poljoprivredu nа potpuno nov nаčin (davanjem povoljnih kreditа zа stoku, prаteće objekte i mehаnizаciju).
O svemu tome nа vrijeme (istinito i objektivno) bih informisаo nаrod, pokretаnjem Rаdio-Romаnije, аli sа novom informаtivnom temаma, stručnim i morаlnim ljudimа, а ne s podаnicimа komunističke i esdesovske vlаsti, kаo i pedepeovske, koja je sаmo bilа sаtelit i brisаč njihovih gnusnih trаgovа.
Sve ovo što nudim biće urаđeno po evropskim i svjetskim stаndаrdimа.
Тrebа bolje orgаnizovаti stаnice zа otkup stoke (koje već postoje), vune, mlijekа, nа mjestimа gdje su bile prije rаtа. Sаdаšnji nаčin prodаje stoke je stihijski, neorgаnizovаn, prаvom riječju ucjenjivаčki, jer se stokа goni nа Debelo Brdo, umjesto dа se kupаc dovede nа nаše prostore, tаko dа se smanje troškovi trаnsportа stoke i plаćаnjа dadžbinа drugim opštinаmа.
Аko se sjećate, nа prošlim izborimа, pozivаli su vаs sа slogаnom "Dа glаsаte srpski", dа bi ušli u koаliciju sа strаnkom demokrаtske аkcije. U početku nаcionаlnog buđenjа obećаvаli su vаm dа će svi Srbi živjeti u jednoj držаvi, а dаnаs su im kuće u Hrvatskoj, Кosovu i Federаciji BiH.
Оbećаli su stvаrаti uslove zа uspješаn privredni rаzvoj, а privredа je u totаlnom kolаpsu, dok su oni svoju fаmiliju zаpošjаvаli u profitаbilnа preduzećа 'Тelekom", "Srpske šume","Srpske pošte", "Elektrodistribuciju".
Sve to su obećаvаle političke strаnke, koje vаs lаžu po ko znа koji put. Sve obećаju dok ne dobiju izbore, kаdа ih dobiju, zаborаve glаsаče.А kаko ne bi kаdа misle sаmo nа sebe i svoje interese. Kаdа su tаko sposobni, zаšto nisu revitаlizovаli fаbrike, koje kаo mrtаv kаpitаl hrđaju i propаdаju?!
Često me ljudi nа ulici pitаju: "Hoće li krenuti nаbolje"? Оdgovаrаm dа hoće, аko umjesto političаrа, koji su se obogаtili siromаšeći nаrod, nа njihovo mjesto dođu jаki privаtnici; аko se oni budu pitаli, а ne ljudi tipа Мilovаnа Cickа Bjelice i Мilošа Delićа.
Аko mislite dа ćete sа njimа riješiti budućnost svoje djece, glаsаjte zа njih.

Glas Srpske 07.09.2004.

Gojko Rosić, Mesići kod Rogatice

Gojko nikada nije radio na željeznici, ali je ispred kuće napravio mali muzej koji podsjeća na uskotračnu prugu

Ne pamtim kada sam prvi put čuo reski pisak "ćirine" lokomotive. Ali zato, dok sam živ, sjećaću se posljednjeg piska, kada je pošla na put bez povrataka, 18. oktobra1978.i prošla kroz moje Mesiće. Bio je to najteži dan u mom, a vjerujem i u životu mnogih drugih koji su odrasli i živjeli sa ili od popularnog "ćire".
Ovako je svoju priču za"Glas Srpske" počeo Gojko Rosić iz Mesića kod Rogatice, kome je "ćiro" bio i ostao dio života. Ovaj sada već sedamdesetogodišnjak i poslije punih dvadeset i šest godina od ukidanja uskotračne pruge i odlaska "ćire" u nezasluženu penziju, još o njemu sanja.
-I ne da samo sanjam. Ja "ćiru" i njegovo kloparanje čujem i u javi. Sve je tu, u mojim mislima, samo treba da se pojavi iz pravca Kračula ili od Brčigova nastavlja Gojko svoju nostalgičnu priču.
Nije to nikakvo čudo. Za sve nas koji smo imali sreću da živimo pored pruge kojom je "ći ro" prolazio, bio je to naš drug i drag prijatelj. Sa njim smo odlazili i dolazili, on je bio hranilac i naš branilac. U mom kraju, na primjer, pola radno sposobnih ljudi bilo je zaposleno na željeznici. Posredno, od rada na željeznici živjela je i ona druga polovina stanovništva.
"Ćirom" smo išli u škole, na posao, u vojsku. Preko sedamdeset godina on je donosio napredak u naša sela i ove krševe. Za dan isplata plata željezničarima ovdje su se posebno pripremali trgovci i ugostitelji. Znalo se, biće pazara.
Ako je trebalo do ljekara, opet je tu bio "ćiro". Sirotinjska majka, kako su ga mnogi zvali. Za malo para, evo te u Sarajevu, Višegradu, Goraždu ili Foči, sada Srbinju kaže Gojko.
"Ćiro" je iz Srbije dovozio prve trešnje, lubenice, grožđe. O užičkom siru i kleki da se i ne govori. Sa "ćirom" su dolazile i nove nevjeste, tek rođene bebe, ali i dovoženi umrli u Sarajevu, Užicu ili Beogradu.
Svega toga nestalo je sa 18. oktobrom 1978, kada je popularni "ćiro", kako neki rekoše, otpremljen u muzej ( čitaj: staro gvožđe), a putnici i privreda natjerani na mnogo skuplji drumski drevoz. Sjećanja na uskotračnu prugu i popularnog "ćiru" naš sagovornik čuva na svojevrstan način. U krugu svoje porodične kuće otvorio je mini-željeznički muzej. Raznim željezničkim eksponatima okitio je najveći dio svoga dvorišta i to je sada muzej na otvorenom.
Na jednom ukusno uređenom mjestu smještena je istorija uskotračne željeznice u ovom kraju. Nalaze se tu signal za ulazak  u stanicu, skretnica za vozove, mehanizam za otvaranje i zatvaranje signala, komparator (datumar) za vozne karte, signalni fenjer, fenjer čuvapa pruge, loparić otpravnika vozova, induktorski telefon, amblem željezničara, klupa iz čekaonice neke bivše željezničke stanice, kolica za rad na željeznici, bicikl sa četiri točka. Sve u originalu, osim tunela, sa kojim se zaokružuje ovaj mali muzej željeznice i željezničara.
Mini-muzej Gojka Rosića raspolaže sa dosta pisane dokumentacije, fotografija i drugih predmeta sa i oko, željeznice u ovom kraju. Sakupio ih je čovjek koji nikada nije radio na željeznici. Penziju je zaradio radeći u elektroprivredi, ali ga za uskotračnu prugu i starog dobrog "ćiru" vežu najbolje uspomene.
Sve ovo što je ovdje, sakupio sam u posljednji čas, i spasio od propadanja i zaborava. Sada u tom vidim višestruku korist. Uz ostalo, bivšim željezničarima sa ovim vraćam sjećanja na vrijeme uskotračne pruge i njihovog "ćiru". Mladi,opet, imaju priliku ne samo da slušaju, nego i da vide dio prošlosti njihovih djedova i pradjedova. To je za mene velika stvar i time se ponosim.
Osim toga u ovom mom mini-muzeju, nalazim i svoj mir. Sjedeći na ovoj klupi iz ko zna koje godine prošlog vijeka, u hladovini ove moje jabuke, vraćam sjećanja na ljude i događaje čiji sam i ja bio učesnik prije trideset, četrdeset, pedeset i više godina.
Zbog svega ovog, presrećan sam što je "Šarganskom osmicom" a evo sada i od Vardišta do Dobruna i Višegrada, ponovo oživjela uskotračna pruga i popularni "ćiro". Još kad bih čuo da se, makar i u dugoročnim planovima, razmišlja o ponovnom spajanju prugom Sarajeva sa Pribojem i Užicem, čini mi se bio bih najsrećniji čovjek na svijetu, reče na kraju zaljubljenik u starog dobrog "ćiru" Gojko Rosić iz Mesića.

S.MITROVIĆ

Nezavisne novine 06.09.2004.

Pojedinačno prvenstvo RS u atletici za seniore

Pojedinačno prvenstvo Republike Srpske u atletici za seniore i seniorke održano je u petak i subotu u Sokocu

Na takmičenju koje su organizovali AK Glasinac i opština Sokolac nastupilo je 150 atletičara iz Srbije i Crne Gore, Slovenije i Bosne i Hercegovine. Atletičari koji nisu iz Republike Srpske takmičili su se van konku rencije, a medu njima je bio i reprezentati vac SCG u bacanju kugle Dragan Perić, koji je učestvovao četiri puta na Olimpijskim igrama. Takmičenjem u Sokocu svečano je otvorena i novoizgrađena tartan staza.
"Ovo zaista kvalitetno takmičenje biće podsticaj za sve atletičare i sportske radnike. Drago mi je što su se atletičari iz Federacije BiH, SCG i Slovenije odazvali pozivu i što su uveličali promociju tartan staze u Sokocu", rekao je Neđo Đurović, trener atletičara Glasinca.
U Sokocu su oborena i dva rekorda Republ ike Srpske. Gorana Cvijetić iz Glasinca je 400 metara istrčala za 1.04.59, što je novi rekord RS za pionirke i mlađe juniorke, a novi rekord za pionire i mlađe juniore na 200 metara postavio je Boris Suslovski (Glasinac) sa vremenom 23.54. Domaći takmičari ,su bili najuspješniji sa 38 medalja (14 - 16 - 8). Gorana Cvijetić osvojila je šest medalja, a njena klupska kolegica Gorana Tešanović jednu manje.

U pet disciplina proglašeni su najbolji atletičari računajući sve učesnike, a njima su uručene novčane nagrade. U trci na 1500 metara najbolji rezultat imao je Senad Hasić iz Zenice. Pobjednik u bacanju koplja je Slovenac Robert Terkeš, u bacanju kugle Edhem Kačević iz Sarajeva, u trci na 400 metara slavila je Sabina Mujkić iz Zenice, a na 1500 metara Jasminka Guber iz tuzlanske Slobode. 

REZULTATI

Atletičari:

110m s preponama: Milan Knežević (Glasinac) 19.61,
100m: Predrag Momirović (Borac), 11.08, 
200m: Predrag Momirović (Borac) 23.40, 
400m: Boris Suslovski (Glasinac) 53.49, 
400m s preponama: Duško Marković (Glasinac) 1.02.48, 
800m:  Stevan Kosorić (Visočnik) 2.01.16,
1.500m:  Stevan Kosorić (Visočnik) 4.05.84,
5.000m:  Goran Ješić (Prnjavor) 15.33.48, 
10.000m:  Goran Ješić (Prnjavor) 32.27.04, 
bacanje koplja: Goran Bošnjak (Glasinac) 60.51, 
bacanje kugle: Milan Jotanović (Blatnica) 17.84, 
bacanje diska: Zlatan Šeranić (Borac) 47.92, 
bacanje kladiva: Zlatan Šeranić (Borac) 41.23, 
skok u dalj: Vlado Marković (Prnjavor) 6.36, 
skok u vis: Stanislav Dragutinović (Glasinac) 180, 
troskok: Vlado Marković (Prnjavor) 13.70, 
4x100m: Glasinac 46.43, 
4x400m: Glasinac 3.40.64.

 Atletičarke:

100m s preponama: Biljana Bogunović (Borac) 15.02, 
100m: Irena Marić (Doboj) 12.70, 
200m: Irena Marić (Doboj) 26.10, 
400m: Gorana Cvijetić (Glasinac) 59.70, 
400m s preponama: Gorana Cvijetić (Glasinac) 1.04.59, 
800m:  Nevena Lizdek (Prnjavor) 2.14.79, 
1.500m:  Nevena Lizdek (Prnjavor) 4.39.66, 
3.000m:  Biljana Cvijanović (Doboj) 11.24.57, 
5.000m:  Slađana Živković (Doboj) 19.07.47, 
bacanje koplja: Senka Pešut (Leotar) 36.12, 
bacanje kugle: Željka Bartula (Glasinac) 11.97, 
bacanje diska: Željka Bartula (Glasinac) 36.72, 
bacanje kladiva: Gorana Tešanović (Glasinac) 33.78, 
skok u dalj: Gorana Tešanović (Glasinac) 5.14,  
skok u vis: Nataša Savović (Leotar) 156, 
troskok: Ljiljana Koprivica (Leotar) 10.53, 
4x100m: Glasinac 52.22, 
4x400m: Leotar 4.14.79.

M.P.

Nezavisne novine 03.09.2004.

Pojedinačno prvenstvo RS u atletici

Atletsko prvenstvo Republike Srpske u pojedinačnoj konkurenciji za seniore održaće se u petak i subotu u Sokocu. Svečano otvaranje takmičenja zakazano je za 15.30 na stadionu "Bara"

Osim atletičara iz Republike Srpske, organizatorima ovog prvenstva - AK Glasinac i opštini Sokolac - dolazak su potvrdili i takmičari iz Federacije BiH, Srbije i Crne Gore i Slovenije.

"Očekujemo kvalitetno takmičenje na kome će nastupiti oko 150 atletičara. Dolazak u Sokolac potvrdili su takmičari iz Federacije BiH, SCG i Slovenije, a pozive smo uputili i klubovima u Makedoniji i Hrvatskoj. Atletičari koji nisu iz RS nastupiće van konkurencije. Učešće je potvrdio reprezentativac SCG u bacanju kugle Dragan Perić, koji je učestvovao četiri puta na Olimpijskim igrama, a postoji mogućnost da dođe i hrvatski reprezentativac u bacanju diska Dragan Mustapić koji je takođe četiri puta bio na Olimpijadi", rekao je Neđo Đurović, trener u AK Glasinac.

Đurović je istakao da će pojedinačno prvenstvo RS biti prilika da se promoviše tartan staza koja je proteklih dana završena.

"Ovom stazom smo stvorili adekvatne uslove za bavljenje atletikom u Sokocu, što će vjerujem naši takmičari iskoristiti na najbolji način i u budućnosti bilježiti još bolje rezultate", rekao je Đurović.

Promoter takmičenja na Sokocu biće Vera Nikolić, jedna od najboljih atletičarki bivše Jugoslavije i bivša svjetska rekorderka na 800 metara.

M.P.

Nezavisne novine 01.09.2004.

Akcija Stabilizacionih snaga u centru Sokoca

Pripadnici talijanskog i američkog kontigenta SFOR-a juče ujutro su u centru Sokoca uhapsili i odveli u nepoznatom pravcu Milovana - Cicka Bjelicu, bivšeg predsjednika Skupštine Srpskog Sarajeva

Portparol CJB Srpsko Sarajevo Radovan Pejić rekao nam je da su tri osobe u civilu, istovremeno, ali na drugoj lokaciji u Sokocu, uhapsile i bivšeg Bjeličinog vozača Veljka Borovinu. Iz SFOR-a ovu informaciju nisu željeli komentirati. Bjelica je uhapšen u blizini hotela "Romanija" u Ulici cara Lazara. "Milovan Bjelica lišen je slobode u 9.50. SFOR nas je u 9.35 obavijestio da će izvesti rutinsku akciju koja je u skladu s Dejtonskim sporazumom. Bjelicu su uhapsila dva uniformisana pripadnika SFOR-a. Odveden je u nepoznatom pravcu", dodao je Radovan Pejić. Hapšenje Veljka Borovine izvedeno je takođe na Sokocu. Još nisu poznati razlozi njegovog privođenja. Osim što je jedno vrijeme bio vozač Cicka Bjelice, Borovinu su bh. mediji dovodiili u vezu sa švercom oružja. Od međunarodne zajednice je označen i kao osoba povezana sa mrežom koja pomaže osobama optuženim za ratne zločine.

Mještani su nerado pričali o akciji koja se zbila juče ujutro u centru Sokoca. Niko od svjedoka s kojima smo pričali nije želio da kaže svoje ime. Recepcionar hotela "Romanija" tvrdi da se sve desilo u nekoliko minuta. "Vojnici SFOR-a došli su s tri džipa. Dva vojnika su izletjela iz jednog, pretresli su ga i stavili mu lisice. Dok sam izašao da bolje vidim šta se dešava, već su ga odveli", kaže on.

Djevojke koje rade u frizerskom salonu u sklopu hotela kažu da Bjelica nije pružao nikakav otpor. "Čovjek je samo mirno stajao. Pretresli su mu sve džepove i onda ga odveli. Sve skupa trajalo je nekoliko minuta", kazala nam je jedna od frizerki. Njena kolegica vidjela je da vojnici SFOR-a hotel i njegovu okolinu snimaju kamerama. "Poslije toga su otišli do zgrade opštine", kazala je ona. Nepoznato je koliko su se nakon hapšenja Bjelice pripadnici SFOR-a zadržali u centru Sokoca. Policajac kojeg smo sreli ispred hotela kazao nam je da su u nekoliko navrata odlazili i vraćali se, te da ih je posljednji put vidio oko podneva.

Prethodno hapšenje Milovana Bjelice izvršeno je 14. maja ove godine, zbog sumnje da pomaže osobama optuženim za ratne zločine. Tada je "sa sigurne lokacije" pušten nakon mjesec dana pritvora. Bjelicu, koji se nalazi i na listi osoba kojima je zabranjem ulazak u zemlje EU, visoki predstavnik Pedi Ešdaun s funkcije predsjednika Skupštine grada Srpsko Sarajevo smijenio je 7. marta 2003. godine.

A. ŠIŠIĆ

Arhiva