Free Web Hosting Provider - Web Hosting - E-commerce - High Speed Internet - Free Web Page
Search the Web

Povratak na pocetnu stranu

Blic, 31.12.2003.

Centar za fizikalnu medicinu Sokolac

Navikavanje na bolje


U okviru sokolačkog Doma zdravlja, počeo je sa radom Centar za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju, savremeno opremljen. I oprema i novoizgrađeni objekat donacija su japanske vlade. Kao izraz prijateljstva i kooperacije, narod Japana je u okviru CDR-projekta finansirao izgradnju, a kanadski Kvins-univerzitet, omogućio edukaciju i usavršavanje kadra za rad u ovoj ustanovi. Prema rečima dr Branke Vujičić, fizijatra, u Centar dolaze građani sa degenerativnim oboljenjima, upalnim reumatizmom, neurološkim oboljenjima, svim posttraumatskim stanjima, ali i deca sa raznim deformitetima. Nedostatak sala za fizičko vaspitanje, pogrešni stavovi pri sedenju i hodanju kod dece, razlog su što se sve više lekari susreću sa različitim oblicima deformiteta kod najmlađih. Samo rani dolazak kod lekara specijalista, dovodi do otkrivanja i blagovremenog reagovanja. Cene usluga ovog vida lečenja su prihvatljive i usklađene sa mogućnostima stanovništva, što potvrđuje i veliki broj pacijenata koje zatičemo u čekaonici. Samo pacijenti koji nemaju potvrđeno zdravstveno osiguranje plaćaju punu cenu terapija.- Ljudi se polako navikavaju na ovaj vid lečenja, pa sa uputnicom ili bez nje, dolaze iz Pala, Rogatice, Han Pijeska u ovaj centar, koji i ima ulogu regionalne ustanove, kažu u sali za vežbe, koja dnevno primi veliki broj pacijenata.

D. Abazović

Nezavisne novine, 30.12.2003.

FK Glasinac

Došli Radosavljev i Stanić


Prozivka fudbalera Glasinca će se održati 3. januara 2004. godine, a ne pet dana kasnije kako je ranije bilo planirano. To je odlučio novi šef stručnog štaba Marijan Davidović koji je stigao u Sokolac iz redova drugoligaša Novog Sada.

Što se tiče pojačanja, iako prelazni rok počinje 5. januara već sada se zna da će Sokočane pojačati Savo RAdosavljev iz Novog Sada i Valeri Stanić iz Veternika, a poslije novogodišnjih praznika biće poznato još nekoliko novajlija koji će doći u Glasinac.

Na transfer listi su Goran Milanović, Bojan Ivanović i Leo Milašinović, dok su nalični zahtjev raskid ugovora tražili Nikola Lučić, Slaviša Ujić, Miroslav Prelo i Ognjen Jevtić.

G.I.

Blic, 30.12.2003.

Slučaj penzionisanog pukovnika Vojske RS Alekse Krsmanovića

Posle pomilovanja zatražena obnova postupka


Iako je na osnovu odluke o aboliciji u aprilu 1996. godine, koju je donelo Predsedništvo BiH, obustavljen je postupak protiv Alekse Krsmanovića, penzionisanog pukovnika VRS, Kantonalni sud u Sarajevu je ovih dana uvažio zahtev za obnavljanje krivičnog postupka protiv njega. Veljko Ćivša, advokat pukovnika Krsmanovića, uložio je žalbu na odluku Kantonalnog suda, Vrhovnom sudu Federacije BiH. Prema njegovim rečima, rešenje o obnovi postupka nije zasnovano po zakonu.- Radi se o bitnoj povredi odredaba krivičnog postupka, jer ni tužilaštvo, ni sud Kantona Sarajevo, nisu ovlašćeni da postupaju u ovom predmetu - kaže advokat Ćivše, tvrdeći da samo sud BiH ima pravo na to. Odluku o aboliciji, treba gledati kao isključivi akt pomilovanja jer je donelo Predsedništvo BiH - pojasnio je Ćivša medijima. On osporava stav Kantonalnog suda, prema kojoj se pomilovanje ne može dati pre pravosnažne presude, što ukazuje da su sudovi u FBiH radili prema tada važećem Krivičnom zakonu bivše Jugoslavije. Advokat Alekse Krsmanovića, traži da se žalba i potpun krivični spis dostavi Vrhovnom sudu Federacije BiH, predlažući da ovaj sud pobija rešenja Kantonalnog o obnavljanju procesa, da ga preinači i odbije kao neosnovan.Aleksa Krsmanović, pukovnik VRS, uhapšen je 30. januara 1996. godine u Sarajevu, zajedno sa generalom Đorđom Đukćem, prilikom odlaska na sastanak sa IFOR-om. Tokom istrage u Sarajevu, prema tadašnjim izjavama, bili su mučeni, a potom odvedeni u Hag. Haški sud je odustao od njihovog gonjenja, i vraćeni su u Sarajevo, gde je 21. aprila 1996. godine obustavljen postupak protiv Krsmanovića.

D. A.

Blic, 26.12.2003.

Nova godina u Rogatici i Sokocu

Štedi pa se provedi

Za novogodišnje slavlje u Rogatici, uglavnom se pripremaju mladi i građani sa dubljim džepom. Mladi su se već opredelili za neki od mnogobrojnih kafića u ovom gradu, tako da je u poznatom "Rimu" 130 mesta, uz rezervaciju od 15 KM, već zauzeto. I u kafe-baru "Monako" po ceni od 15 KM za mesto i meni rezervisano je svih 110 stolica. Kafe-picerija "Wolf" očekuje goste uz muziku uživo "Burli-benda" uz rezervaciju od 15 KM za mesto, meze i piće. Tradicionalnog slavlja u gradskom hotelu "Park" u Rogatici nema već desetak godina, a neće ga biti ni ove, iako je letos objekat renoviran i vraćen u prvobitno stanje. U ovom hotelu radiće se kao i svakog radnog dana. Najbolju ponudu i, prema tradiciji, najlepše slavlje očekuje se u hotelu "Borike" na Borikama, gde godinama dolaze isti gosti iz Beograda i Sarajeva. Za dva dana boravka i svečanu večeru ovde plaćate 90 KM, a za tri 120 KM. Četvorodnevni aranžman u hotelu "Borike" je 150 KM sa svečanom novogodišnjom večerom. Sam doček Nove godine uz obezbeđenu svečanu večeru košta 26 KM po osobi. Goste ovog hotela u najluđoj noći zabavlja orkestar "Džoker". Veliki broj Sokočana, pogotovo onih mlađih, Novu 2004. godinu će dočekati u nekom od lokala u gradu. Kafe-picerija "Viktorija" ove godine prima goste uz rezervaciju od 20 KM za sve tri večeri, a goste će zabavljati Silvana Luković. U hotelu "Romanija" već dve godine nema organizovanog slavlja jer "nema računice". Kafe-slastičarna "Rosa-Canina" okuplja mlađe goste, koje će uz rezervaciju od 20 KM i meze-večeru, zabavljati lokalni bend. Privatni hotel "Karavan" u Primčićima kod Sokoca za goste u najluđoj noći nudi dve mogućnosti: u kafe-slastičari "Tifani" rezervacija sa menijem košta 50 KM, a rezervacija i večera u restoranu "Ekskluziv" 70 KM. Tombola će biti organizovana smo ukoliko to gosti budu želeli. Ipak, veliki je broj i onih koji će 2004. godinu dočekati kod kuće, u društvu porodice i prijatelja, samo zato što nemaju drugog izbora.

D. Abazović

Glas Srpske, 24.12.2003.

Okrugli sto o pravima boraca

Zaobišao ih ustav

Borački dodatak treba definisati prema kategorijama i isplaćivati svim borcima, kako zaposlenim, tako i nezaposlenim, jedan je od zaključaka

Boračka organizacija opštine Sokolac bila je organizator okruglog stola o radnoj verziji Zakona o pravima boraca, vojnih invalida i porodica poginulih boraca, koji je održan u komanid Petog korpusa Vojske Republike Srpske.

Ovaj zakon, čiji je predlagač Ministarstvo rada i boračko-invalidske zaštite, trebalo bi da bude usvojen do kraja aprila 2004. godine. Okruglom stolu prisustvovali su predstavnici opštine, Boračke organizacije, Ministarstva odbrane, Vojske Republike Srpske, Stanice policije, Vojno-medicinskog centra bolnice u Podromaniji i Civilne zaštite.

Jedan od osnovnih zahtjeva sa ovog skupa jeste da boračka populacija treba da postane ustavna kategorija, što do sada nije bio slučaj. Zahtjeva se, takođe, da zakoni o zdravstvenoj zaštiti, radnim odnosima i zapošljavanju budu usklađeni sa Zakonom o pravima boraca, a insistira se i na donošenju zakona o naplati ratne štete, kojim bi se preciznije regulisala nematerijalna i materijalna odšteta. 

Dosta polemike izazvalo je pitanje zone borbenih dejstava koje treba zakonski regulisati tako da se unese više reda u kategorizaciju boraca. Kada je riječ o učešću u ratu, jedan od prijedloga jeste da je za status boraca prve kategorije neophodno 38 mjeseci provedenih u zoni borbenih dejstava, za drugu kategoriju 36 mjeseci, za treću kategoriju 32 mjeseca itd.

Borački dodatak treba definisati prema kategorijama i isplaćivati svim borcima, kako zaposlenim, tako i nezaposlenim i izbjeći šarenilo koje je sada prisutno, u zavisnosti od toga u kakvoj je poziciji firma u kojoj je borac zaposlen, rečeno je na okruglom stolu u Sokocu.

Konačno, predloženo je da se formulacija iz prednacrta pomenutog zakona o minulom ratu kao tragičnom sukobu promijeni i da koristi trmin odbrambeno-otadžbinski rat. Prijedloge iz rasprave sa okruglog stola u Sokocu objediniće radna grupa i dostaviti Ministarstvu rada i boračko-invalidske zaštite. 

B.G.

 

SRNA, 24.12.2003.

Skupština opštine Sokolac

Budžet za narednu godinu 3.133.000 KM

Skupština opštine Sokolac usvojila je budžet za 2004. godinu u iznosu 3.133.000 KM, saopštile su juče opštinske vlasti. Budžet se sastoji od poreskih prihoda i to 2.111.500 KM, neporeski prihodi čine 771.500 KM, te krediti Fonda stanovanja RS u iznosu 250.000 KM, jer nije realizovan u 2003. godini.

Opštinski parlament je donio i odluku o prevođenju objekata privremenog karaktera u objekte stalnog karaktera gdje za to postoje uslovi, te će biti formirana komisija za identifikaciju objekata privremenog karaktera.

Nezavisne novine, 23.12.2003.

Deseti šampionat Srpske za šahistkinje

Šampionat RS za dame

Deseti šampionat Republike Srpske za šahistkinje će se održati u hotelu "Romanija" od 25. do 28. decembra, a prijava takmičarki traje do 25. decembra do 14 sati.

Poslije toga biće održana tehnička konferencija, a svečano otvaranje, poslije kojeg će se igrati partije prvog kola, zakazano je za 16 časova. Pravo učešća imaju sve šahistkinje, bez obzira na kategoriju i titulu, koje su registrovane kod ŠSRS za 2003. godinu.

Igraće se po švajcarskom sistemu u devet kola, a tempo igre je 60 minuta po jednoj takmičarki. Organizator šampionata je Šahovski savez RS, a tehnički pomoćnik ŠK Glasinac. Pokrovitelj prvenstva je SOD Jahorina osiguranje iz Pala.

Pet prvoplasiranih šahistkinja biće novčano nagrađeno. Šampionki će pripasti 700, drugoplasiranoj 500, trećeplasiranoj 400, četvrtoplasiranoj 300 i petoplasiranoj 200 KM. Prvakinji će biti dodijeljen i pehar u trajno vlasništvo, dok će tri prvoplasirane takmičarke dobiti medalje i diplome ŠSRS.

S.B.

 

Glas Srpske, 23.12.2003.

Fabrika tepiha "FATES"

Tepisi našli partnere

Fabrika tepiha "Fates" Sokolac pokušava da obnovi pokidane veze sa predratnim poslovnim partnerima.

Zato je rukovodstvo ovog preduzeća u Sokocu organizovalo sastanak sa privrednicima iz Republike Srpske, Federacije BiH, Srbije i Crne Gore i Makedonije sa kojima "Fates" ima ili je imao poslovnu saradnju.

Na okupu su se, uz sokolačke proizvođače tepiha, našli predstavnici poznate firme "Sintelon", zatim "Van-Maka" iz Skoplja, "Viteksa" iz Visokog, lozničke "Viskoze" i drugih.

Njima su sokolački "tepihari" predstavili dio svojih proizvoda, među kojima su i neki kojih do sada nije bilo na tržištu. "Fates" inače proizvodi mašinsko-tkane i ručno-čvorane tepihe.

Direktor "Fatesa" Miodrag Dupljanin pozvao je poslovne partnere da, u obostranom interesu, pojačaju saradnju i obnove veze između firmi na prostoru bivše Jugoslavije koje se bave proizvodnjom i prodajom tepiha. Domaćin je svojim gostima podijelio i upitnike, kako bi dali svoje ocjene kvaliteta i dizajna sokolačkih tepiha.

B.G.

Blic, 23.12.2003.

Mihajlo Bošnjak više nije šef stručnog štaba Glasinca

Bošnjak podnio ostavku

Provereni stručnjak je na opšte iznenađenje odlučio da podnese ostavku i vrati se u Beograd. Tim sa Sokoca protekle jeseni nije blistao u Premijer ligi, a u klubu su lošije rezultate pravdali težim rasporedom. - Istina je da je klub u protekloj polusezoni imao nešto lošije rezultate, ali treba pogledati i raspored u prvenstvu. Mi smo dočekali sve kandidate za titulu, ali zato u nastavku sezone Glasinac ima daleko povoljniji raspored i siguran sam da će uspeti da sačuva status premijerligaša. Pored toga u klubu ni finansijska situacija nije sjajna, pa sam zbog toga odlučio da napustim Glasinac i vratim se u Beograd. Još uvek ne znam koji ću klub preuzeti, a nije isključeno ni to da sam sebi priuštim malo odmora. Ukoliko bude primamljivih ponuda dobro ću razmisliti - istakao je Mihajlo Bošnjak, bivši strateg Obilića. Provereni stručnjak nije zaboravio da se zahvali ljudima iz Glasinca i navijačima.- Na Sokocu sam dočekan kako se samo poželeti može. Ovih godinu dana ostaće mi u lepom sećanju. Ekipa ima potencijal, a malo je sredina na ovim prostorima čiji ljudi toliko vole klub, kao što je to slučaj na Sokocu. Upravo zbog toga verujem da će ova ekipa uspeti da se plasira u sredinu tabele - zaključio je Mihajlo Bošnjak. 

Rukovodstvo Glasinca još uvek ne zna ko će na kormilu kluba naslediti Bošnjaka. Čelnici kluba sa Sokoca su se dali u potragu za novim trenerom, imena kandidata se drže u strogoj tajnosti, a sve bi trebalo da bude jasno do početka prelaznog roka.

S. V.

Blic, 04.12.2003.

Premijerligaš sa Sokoca se ne odriče centarfora

Glasinac čuva Rajovića

Redove Glasinca za sada će sigurno napustiti Nenad Milanović i Bojan Ivanović, ali oni neće biti jedini fudbaleri kojima će klub dati odrešene ruke u izboru nove sredine. - Sigurno je da će još neki igrači dobiti odrešene ruke i moći će da biraju novi klub, a imamo i talentovanih mladih igrača koji će otići negde na kaljenje i mislim da im je to u ovom trenutku bolje nego da sede na klupi. Dakle, transfer lista je još uvek otvorena, sve do prelaznog roka i početka priprema. U stručnom štabu imamo dosta vremena da napravimo pravi izbor igrača koji će ekipi u nastavku prvenstva doneti još bolje rezultate - istakao je Mihajlo Bošnjak. Igrači će biti na odmoru sve do 8. januara, za kada je Bošnjak zakazao prozivku. Plan priprema još uvek nije konačan, ali sigurno je da će se prvih nekoliko dana raditi na Sokocu, a nakon toga ekspedicija Glasinca trebalo bi da se preseli na Crnogorsko primorje. U upravi kluba ističu da im je najveći zadatak da ove zime pokušaju da zadrže najboljeg igrača i strelca Zorana Rajovića, koji ima nekoliko primamljivih ponuda premijerligaških klubova: Borca, Zrinjskog, Željezničara i Sarajeva, a još uvek je aktuelan odlazak u inostranstvo. Svesni su na Sokocu da će to biti teško, ali i da nije neizvodljivo.

S. T.
 

Nezavisne novine, 02.12.2003.

Savo Krunić, generalni direktor JP Srpske šume

"Nema kriminala, Srpske šume dobro posluju"

Generalni direktor Srpskih šuma Savo Krunić negirao je navode analitičara da je to preduzeće u prethodne dvije godine poslovalo sa gubitkom od 62,5 miliona KM. "To su proizvoljni podaci. Volio bih da upoznam te analitičare pa da argumentovano uporedimo podatke. Ti njihovi podaci se ne nalaze u našem izvješaju o poslovanju", kategoričan je Krunić.

Direktor Srpskih šuma u intervjuu sa "Nezavisnim" potvrdio je da se to preduzeće nalazilo u problemina, uostalom, kao i sva privreda RS, ali da oni nisu ni blizu tome što se plasira u nekim medijima.

"Što se tiče trenutnog stanja, i kada bi mogli podvući crtu za 2001. godinu, nekih značajnijih problema ne bi bilo. Ali, ako se vratimo nazad, gdje moramo uzeti u obzir razvoj i put preduzeća od osnivanja do danas, onda se poslovanje preduzeća može podjeliti na tri dijela.

Prvi dio je poslovanje u ratnim uslovima, drugi dio je u izgradnji i obnovi zemlje i treći dio je poslovanja po tržišnim uslovima. U ovom trećem dijelu ne može se podvući crta i ne mogu se zanemariti dva prethodna perioda u kojima je preduzeće bilo zapalo u jednu tešku situaciju. Kada je napravljen presjek u 2001. godini preduzeće je poslovalo sa gubitkom od 3,2 miliona KM. Bila mu je ugrožena dugoročna i kratkoročna finansijska ravnoteža za po nekih 6,6 miliona. Dug prema državi iznosio je oko 16 miliona, potraživanja su bila oko 42 miliona KM, zato što nisu bili obezbijeđeni sigurni instrumenti za naplatu. I danas je teško izvršiti naplatu tih potraživanja. Sama činjenica da nam bivše državne drvne industrije duguju oko 27 miliona KM, bez obračunatih kamata, i da se toliko duguje i sada, dovoljno govori o tim problemima", kaže Krunić.

NN: Kako je moguće da 'Srpske šume' koje eksploatišu prirodno bogatstvo mogu poslovati sa gubitkom?

KRUNIĆ: Neke od razloga za gubitke sam naveo, ali u određenom periodu gubici se mogu pojaviti i to zbog nesavjesnog poslovanja, koga je bilo, i koga još ima u određenim šumskim gazdinstvima, istina ne u tolikom obimu o kome se govori. Dešavalo se da određena gazdinstva nisu poštovala zakonske propise i smjernice iz Generalne direkcije JP Srpske šume.

Ta negativnost i nesprovođenje mjera najizraženije su pogodile Šumsko gazdinstvo Ribnik. Jedan od razloga tih negativnosti je i miješanje lokalnih političkih moćnika u poslovanju određenih šumskih gazdinstava što je dovelo do takve situacije. Tvrdim da je problematika u ŠG Ribnik veća nego u svim preosatalim šumskim gazdinstvima Srpskim šumama, ali se nadamo da će novo rukovodstvo ŠG sa urađenim programom konsolidacije ŠG za naredne četiri godine i u ovom ŠG stanje stabilizovati.

NN: Po izvještaju Centralne popisne komisije za 2001. godinu, razlika između stanja po knjigama i stanja po popisu je oko 90.000 m3, a za 2002. godinu oko 60.000 m3 trupaca. Šta ste Vi po ovom pitanju preduzeli, a šta nadležni organi RS, jer je, po ovim podacima, šteta oko 13 miliona KM?

KRUNIĆ: Nijedan od ta dva podatka nije tačan, koliko mene sjećanje služi. Mi smo 2001. godine po prvi put od osnivanja JP Srpske šume napravili jedan presjek da utvrdimo tačno činjenično stanje i da od tog stanja krenemo dalje. Formirali smo Centralnu popisnu komisiju na nivou JP Srpske šume, koja je imala zadatak da koordinira rad komisija u šumskim gazdinstvima za popis drvnih sortimenata i po jedinstvenoj metodologiji napavi izvještaj za cijelo preduzeće. Razlike koje su se desile odnose se na manjkove koji su nastali u prethodnim godinama. Znači, niko do tada nije objelodanio kakvo je stanje zaliha šumskih drvnih sortimenata i mi smo htjeli da podvučemo crtu.

Ponovo ponavljam da je najveći manjak po popisu bio u ŠG Ribnik i da se najveći otpis odnosi na sortimenate koji su izgubili na kvalitetu. Znači, oni fizički postoje. To je rudno i celulozno drvo koje nije imalo i koje ni dan danas nema svoga stalnog kupca. Jedini kupci za tu robu su "Krško" iz Slovenije i firme iz Srbije, koje su u stanju u kakvom i jesu, "Matroz" iz Sremske Mitrovice i "Viskoza" iz Loznice. Ukupno je 2002. godine otpisano oko 20-tak hiljada kubika na nivou Javnog preduzeća Srpske šume, rudnog, celuloznog i ogrevnog drveta i ponovo u ŠG Ribnik iskazan je najveći manjak i otpis. Zbog iskazanog manjaka i otpisa smijenjeno je kompletno rukovodstvo ŠG Ribnik i porotiv određenih rukovodilaca i bivšeg direktora pokrenute su odrđene odgovornosti kod nadležnih organa.

NN: Iz izvještaja o poslovanju može se uočiti da je u 2001. godini manje fakturisano oko 50.000 m3, a u 2002. oko 45.000 m3 trupaca čime je preduzeće oštećeno za oko osam miliona KM. Kako je do toga došlo i ko je kriv?

KRUNIĆ: Ja ne znam gdje ste te podatke našli, koji po meni nisu tačni. Taj podatak ne stoji u izvještaju Javnog preduzeća Srpske šume. Ja ću vama izvještaj dati, pa vi pokažite gdje to piše. To mogu biti neke političke igre.

NN: To se može zaključiti analizirajući izvještaj o poslovanju?

KRUNIĆ: Ne znam ko je tu analizu radio, a ti koji su analizu radili, koji daju Vama informacije, a Vi ih zovete pouzdanim izvorima, bez obzira kog su stepena obrazovanja, inženjeri, magistri ili doktori, poredajte ih sa jedne strane stola a ja ću sam s druge strane stola kao šumarski inženjer dokazima odbraniti pozitivne pokazatelje poslovanja za 2002. godinu. Pokazatelji su: preduzeće je u dugoročnoj finasijskoj ravnoteži od 16 miliona KM, u kratkoročnoj finasijskoj ravnoteži od 14 miliona, popravljena je prosječna prodajna cijena drvnih sortimenata u periodu koji se pominje za osam odsto, a da je istovremeno zaliha drvnih sortimenata uglavnom nekurentne robe smanjena sa 420.000 m3 na 180.000 m3, što nam je i cilj da imamo jednomjesečnu zalihu. Iz ovog proizilazi da je popravljena kvalitativno struktura proizvedenih i realizovanih drvnih sortimenata i smanjeni troškovi proizvodnje. Saniran je gubitak iz prethodnog perioda i preduzeće ostvaruje dobit, ima pozitivan trend poslovanja i preduzeće je obezbijedilo uslove za održavanje dugoročne likvidnosti.

NN: To ćemo morati organizovati, u formi okruglog stola. Kakvi su efekti privatizacije u Srpskim šumama?

KRUNIĆ: Što se tiče privatizacije Srpskih šuma, ona je u potpunosti okončana u 2002. godini. Efekti tog procesa su smanjenje troškova proizvodnje i poboljšanje kvalitativne strukture dobijenih drvnih sortimenata, što pokazuje i finansijski efekat u 2002. godini od 4,2 miliona neto dobiti, što je više od zbira dobiti za prethodnih devet godina i prvih šest mjeseci ove godine, oko 2,1 milion. Za šest mjeseci ove godine mi smo izvršili proizvodnju sa svega 79 odsto, a finansijski efekat 169 odsto u odnosu na planirani. To se moglo desiti samo smanjenjem troškova proizvodnje i povećanjem kvalitativne strukture dobijenih drvnih sortimenata. Za deset mjeseci 2003. godine, prvi put od osnivanja JP Srpske šume, smo izvršili sve šumsko uzgojne radove u odnosu na plan.

NN: Prema analizi Vaših izvještaja ti troškovi su veći za 12 miliona od planiranih.

KRUNIĆ: Ne znam odakle Vama ti podaci. Mi ne bi mogli ostvariti efekte kakve sam iznio da su ti podaci tačni. U izvještaju to ne stoji.

NN: "Nezavisne" su pisale i o izvozu celuloznog drveta ispod cijene koju je odredila Vlada RS...

KRUNIĆ: Moram da objasnim. Celulozno drvo na prostoru BiH nema plasmana, a celulozno i ogrevno drvo su kupovale fabrike za preradu papira i celuloze i za proizvodnju iverskih ploča i tih fabrika danas nema. Jedini kupac za te, niže vrijedne drvne sortimente, je slovenačka firma u Krškom koja diktira cijenu, jer ona ima veliku ponudu. Mi isto tako imamo veliku ponudu tog drveta, a nemamo mogućnosti za domaći plasman. Cijena tog drveta je trenutno 32 KM po kubiku na šumskom kamionskom putu. Po cjenovniku JP Srpske šume koji usvaja Vlada RS ranija cijena je bila 42 marke. S obzirom da nemamo plasmana prinuđeni smo bili da zatražimo od Vlade RS da ta cijena bude oko 32 marke i dobili smo saglasnost Vlade RS.

NN: Koji su, po Vašem mišljenju, najveći problemi u gazdinstvima?

KRUNIĆ: Rad šumskih gazdinstva ocjenjujemo prema izvještaju internih kontrolora koji rade na terenu i koji su pregledali izvještaje o poslovanju oko 80 odsto šumskih gazdinstava. Oni rade prije svega preventivno, pregledajući poslovanje šumskog gazdinstva uočavaju nedostatke i predlažu mjere u cilju popravljanja stanja poslovanja šumskog gazdinstva. Ukoliko se desi da gazdinstvo ništa ne preduzima na osnovu utvrđenog stanja, protiv odgovornih se pokreće postupak ispitivanja odgovornosti u zavisnosti od stepena učinjenog prekršaja. Tako smo u ŠG Rudo zbog nesprovođenja tih mjera smijenili direktora i protiv njega pokrenuli postupak ispitivanja odgovornosti. Isti slučaj je i u ŠG Gacko. Milosti nema kada je u pitanju sprovođenje svih mjera koje smo naložili u smislu poboljšanja poslovanja JP Srpske šume. Imamo još par gazdinstava u kojima je kontrola bila i našla određene propuste, ali ćemo sačekati do 15. decembra, do kada im je naloženo da podnesu informaciju šta su preduzeli po naloženom, pa u nekom drugom navratu kada budemo razgovarali, možda ćemo i njih pomenuti.

NN: Da li Vi možete direktno uticati na licitacije za poslove u određenim šumskim gazdinstvima? Prema nekim informacijama dosta je naštimanih licitacija, preovladavaju lične i političke veze za dobijanje poslova.

KRUNIĆ: Te licitacije se rade zaista po Pravilniku o ustupanju radova o šumarstvu koji je proistekao iz Zakona o nabavci roba i usluga i koji je usvojilo resorno ministarstvo i ovih dana se vrši i inoviranje tog pravilnika. S obzirom da su šumska gazdinstva pravni subjekti oni raspisuju i vrše licitaciju. Mi smo kao kontroni mehanizam zadužili stručne saradnike Generalne direkcije da prate te licitacije. Poslije dvije neuspjele licitacije može se desiti slobodna pogodba koju vrši komisija šumskog gazdinstva. Stranka nezadovoljna odvijanjem licitacije prvo se žali onome ko raspisuje licitaciju - šumskom gazdinstvu, a potom Ministartvu finansija.

NN: Poznato vam je da u ŠG Vrbanja na licitacijama pobjeđuje kum direktora ŠG, vlasnik "Fagusa", i da je većinu licitacija dobio slobodnom procjenom direktora.

KRUNIĆ: Ne znam te rodbinske linije i u to ne bih ulazio. Ono što sam čuo, a što nisam provjerio, je da je "Fagus" vrlo jako preduzeće u tom kraju i da ima kompletnu mehanizaciju za usluge u šumarstvu i za niskogradnju.

Mislim da je teško naštimati licitaciju, jer ne radi to jedan čovjek nego komisija. I ako bi se neko usudio da to radi sam će za to snositi odgovornost.

NN: Koliko su stranke koje su na vlasti izvršile uticaj na Vas da postavljate direktore šumskih gazdinstava?

KRUNIĆ: Praksa je u svim državama da politika i vlast insistiraju da imaju uticaja u svim sferama pa i u privredi. Što se tiče naše oblasti ona nije za politiku tako atraktivna. Nisam imao velikih problema, imao sam određenih, ali te probleme sam tiho riješio bez nekih velikih halabuka. Čitao sam jednom u Vašem listu da su PDP i SDS kantonizovali RS podjelom šumskih gazdinstava. Najviše direktora u Srpskim šumama je iz SDS-a i PDP-a, mada ih ima i iz drugih političkih opcija. Međutim, ti ljudi nisu aktivni u strankama već su simpatizeri ili samo članovi.

NN: Znači, bilo je presudno to što su članovi SDS-a ili PDP-a da postanu direktori gazdinstava?

KRUNIĆ: Nije to bilo presudno. Mi smo raspisali konkurs i pod istim uslovima prednost je imao onaj koji je bio stručniji. To vama mogu potkrijepiti argumentima, a vi to provjerite. Radi se o ŠG Prijedor, Gradiška, Šipovo, Dervetna, Ozren... Tu su sve direktori koji ne pripadaju partijama koji su na vlasti.

NN: Postoje informacije, naravno nezvanične i neprovjerene, da je jedan dio tih direktora kupovao to mjesto.

KRUNIĆ: Koliko su plaćali?

NN: Pa oko 170 hiljada KM....

KRUNIĆ: To je jako provokativno pitanje, ali onaj ko ima 170 hiljada maraka, zar bi njemu trebalo da kupuje direktorsko mjesto. Mislim da su to priče iz kafana i nekih političkih krugova i da od toga nema ništa.

NN: Glavni revizor RS počeo je kontrolu poslovanja Srpskih šuma. Gdje biste ga Vi uputili, u koje gazdinstvo?

KRUNIĆ: Bilo šta da kažem ispao bih pristrasan. I ja kada bi bio umjesto njega, radio bih na bazi slučajnog uzorka. Ako ne bih mogao izvršiti kontrolu poslovanja svih šumskih gazdinstava, uglavnom bih se opredijelio za kombinovanu kontrolu malih i velikih, pola malih pola velikih.

Krađe šume ima, ali manje nego prije

NN: Jedan od najvećih problema su nelegalne pilane i brente po šumama. Kako ga Vi rješavate?

KRUNIĆ: To je jako kompleksno pitanje. Zakonom o šumama je rečeno da pilana ne može biti blizu šume na 100 metara i to je sve što se nas tiče. Saglasnost za rad tih pilana daju Ministarstvo industrije i tehnologije i nadležne skupštine opština ne pitajući Srpske šume ima li mogućnosti za otvaranje tih kapaciteta i da li će biti dovoljno sirovine.

Danas smo došli u situaciju da imamo dva puta više kapaciteta nego što ima sirovine. To je jedna apsurdna stvar, pogotovo što kod tih kapaciteta niko ne pravi postrojenja za finalne proizvode, gdje se mogu ostvarivati određeni profiti. Na rezanoj građi nema zarade, nažalost, najveća količina te rezane građe se izvozi i prodaje po veoma niskim cijenama.

NN: Kako suzbijate nelegalnu sječu?

KRUNIĆ: U posljednjih dest godina prosječno je podneseno oko 2.000 prijava, što krivičnih što prekršajnih. Godišnje se prosječno ukrade 14 hiljada kubika. Ta obračunata šteta iznosi oko 1,2 miliona KM a svega je naplaćivano oko 33.000 KM, što je negdje 2,8 odsto. To je stimulativno djelovalo na šumokradice.

Broj podnesenih prijava u posljednjih godinu dana nešto je manji u odnosu na prethodne godine, jer smo angažovali veći broj čuvara šuma i mjere koje smo propisali urodile su plodom. Postavili smo određen broj rampi na izlaznim putevima iz šuma i stražare, tako da je i to jedna od mjera koja je uticala da se krađa smanji. Još uvijek to nije na nivou koji mi želimo, ali sve ćemo učiniti da zaštitu šuma od bespravne sječe dovedemo na zadovoljavajući nivo.

NN: Šta Vi očekujete od izvještaja glavnog revizora?

KRUNIĆ: Što se tiče 2002. i 2003. godine, preduzeće je napravilo izuzetne pomake u odnosu na prethodne periode i ništa ne očekujem što bi moglo da potkrijepi one tvrdnje onih vaših izvora. Ne kažem da nema proceduralnih propusta u raspisivanju tednera, oko usluga i nabavke roba i slično, ali nema nekih kriminalnih pojava koje bi se mogle nazvati aferom. Uostalom, revizija će pokazati kako su radila šumska gazdinstva.

NN: Koliko ljudi iz Srpskih šuma imaju uticaj na određene kadrovske promjene na Šumarskom fakultetu u Banjoj Luci, počevši od dekana Ratka Čomića, preko Čedomira Burlice, a danas Zorana Maunage?

KRUNIĆ: Možda bi bilo najbolje da razgovarate sa nekim sa Šumarskog fakulteta. Mi iz Srpskih šuma nemamo mogućnosti, ni potrebe da se miješamo u rad fakulteta, ali s obzirom da investiramo u Šumarski fakultet onda bi htjeli da znamo šta se na njemu i dešava.

To saznajemo preko naših članova u Savjetu fakulteta. Šumarski fakultet proizvodi kvalitetne kadrove neophodne za budućnost šumarstva RS. Međuljudske odnose ne bih komentarisao. Profesor Ratko Čomić je i moj profesor kojeg cijenim i poštujem, iako je imao par neargumentovanih izjava u TV emisijama i nekim novinskim člancima za poslovanje preduzeća od 2001. godine do današnjih dana. Možda su to podaci koji se odnose na poslovanje kada je profesor Čomić bio član Upravnog odbora JP Srpske šume.

Nema nekih zategnutih odnosa, niti mi je poznato da je neko od ljudi iz rukovodeće garniture Srpskih šuma u sukobu sa rukovodstvom Šumarskog fakulteta.

NN: Zašto je predsjednik Upravnog odbora u Srpskim šumama podnio ostavku?

KRUNIĆ: Predsjednik Upravnog odbora je podnio ostavku uz obrazloženje nespojivosti funkcija. On obavlja dužnost direktora Agencije za standardizaciju, ocjenjivanje i obrazovanje za FBiH i RS to nije bilo spojivo sa funkcijom u Srpskim šumama.

NN: Ko je sada vršilac te dužnosti?

KRUNIĆ: Vršilac dužnosti je Vitomir Kuzmanović, diplomirani inženjer šumarstva. Do 2002. godine bio je zaposlen u preduzeću, a sada je direktor Drvne industrije u Čelincu.

Dragan JERINIĆ