Nakon posjete delegacije Istočnog Sarajeva Moskvi 

Dogovorili smo se da razmijenimo liste proizvoda, na osnovu kojih će se moći da ocijeni šta mi možemo da ponudimo moskovskom tržištu, kaže gradonačelnik Istočnog Sarajeva Milivoje Gutalj 

Milivoje Gutalj  

Delegacija grada Istočno Sarajevo boravila je nedavno u višednevnoj posjeti Moskvi. Prema riječima gradonačelnika Milivoja Gutalja, koji je zajedno sa predsjednikom Skupštine grada Dragomirom Kosorićem, predvodio ovu delegaciju, dogovori sa izvršnim vlastima glavnog grada Rusije omogućiće saradnju u privredi, turizmu, obrazovanju, kulturi i sportu. Vladi Moskve uručena je tehničko-projektna dokumentacija za izgradnju spomenika na trgu u Lukavici. Očekuje se da će Rusi uskoro dostaviti dinamiku radova na realizaciji ovog projekta. Zamjenik gradonačelnika Moskve Valerij Šancev upoznao nas je sa načinima saradnje koju glavni grad Rusije ostvaruje sa drugim gradovima u jugoistočnoj Evropi, uključujući Beograd i Banju Luku. Obećao je da će se lično založiti da Istočno Sarajevo ostvari čvršće veze sa jednim od deset moskovskih okruga, rekao je Gutalj. To bi, prema njegovim riječima, bilo veoma korisno, s obzirom na činjenicu da u svakom moskovskom okrugu živi više od milion ljudi i da je Moskva, osim na okruge, podijeljena i na 120 rejona, što samo po sebi govori o kolikom je tržištu riječ. Šancev je rekao da je Moskva voljna da saradjuje u energetskom sektoru. Dogovorili smo se da razmijenimo liste proizvoda, na osnovu kojih će se moći da odredi šta mi možemo da ponudimo moskovskom tržištu. Kad je riječ o poslovima u energetici, može sa sigurnošć u reći da je to dobra šansa za naše privrednike, čiji proizvodi mogu da zadovolje sve kriterijume, ocijenio je Gutalj. Značajan je bio susret sa predstavnicima Industrijsko-trgovinske komore, koju čini više od pet hiljada kompanija i dvije hiljade ustanova. Dogovoreno je na koji način će se našim preduzećima omogućiti da učestvuju na javnim oglasima koje raspisuje Vlada Moskve. Na to gledamo kao na odškrinuta vrata saradnje i šansu da se ovdašnji kolektivi iznova pojave na inostranom tržištu, rekao je gradonačelnik Istočnog Sarajeva. On je dodao da će biti ostvarena saradnja u oblasti automobilske industrije i da su ruski partneri zainteresovani za proizvode Energoinvestove "Rasklopne opreme" i mjerno-regulacione uredjaje, koje proizvodi "UNIS MGA". Direktori ovih preduzeća bili su u delegaciji koja je posjetila Moskvu. U cijeli posao biće uključeni i načelnici gradskih opština, kako bi se realizovali postignuti dogovori i iskoristila pružena ruka moskovske vlade, zaključio je Milivoje Gutalj. Da bi se obezbijedilo prisustvo na ogromnom moskovskom tržištu, biće otvoreno zajedničko predstavništvo u glavnom gradu Rusije. Predstavnici Vlade Moskve upoznati su i sa turističkom ponudom Istočnog Sarajeva, posebno Jahorine, a dogovoreno je i učešće na moskovskom Sajmu turizma. Najavljena je razmjena nacionalnih nošnji i instrumenata, koji će biti izlož eni u Muzeju grada Moskve. Glavni grad Rusije spreman je da ugosti kulturnoumjetnička društva sa područja grada Istočno Sarajevo , kao što su i moskovski umjetnici zainteresovani da uzvrate tu posjetu. Otvoren je i poziv za dvadeset učenika koji postižu dobre rezultate iz ruskog jezika da ljetni raspust provedu u Moskvi. 

B. Gajević

Obilježen dan Pete divizije "R" Vojske Republike Srpske 

Svečanostima prisustvovali Borislav Paravac, predsjedavajuć i Predsjedništva BiH i general-major Novak Ðukić, načelnik Generalštaba Vojske Republike Srpske 

Pukovnik LJubomir Vlačić 

U Garnizonu Sokolac obilježen je 31. januar, dan Pete divizije "R" Vojske Republike Srpske. Svečanostima održanim tim povodom prisustvovali su brojni gosti, medju kojima i Borislav Paravac, predsjedavajući Predsjedništva BiH, načelnik Generalštaba VRS generalmajor Novak Ðukić, mitropolit dabrobosanski Nikolaj, predstavnici Vlade i Narodne skupštine RS, Ministarstva odbrane RS, penzionisani generali i ratni komandanti, predstavnici Boračke organizacije RS i porodica poginulih boraca i ratnih vojnih invalida, EUFOR-a, grada Istoč no Sarajevo, načelnici opština iz zone odgovornosti ove divizije i drugi gosti. Nakon parastosa poginulim borcima položeni su vijenci na centralno spomen-obilježje u Sokocu. Predstavnici Pete divizije i gosti posjetili su zatim Spomen sobu u Sokocu. Na svečanosti u parohijskom domu kod crkve "Romanijska Lazarica" komandant Pete divizije pukovnik LJubomir Vlačić podsjetio je da je ova jedinica formirana 1. juna 2004. godine i da nastavlja tradicije Petog korpusa Vojske RS. On je naglasio da u ovakvim prilikama treba prije svega odati počast poginulim borcima, koji su ugradili živote u temelje otadžbine, a zatim se osvrnuo na proces reforme sistema odbrane. - U poslijeratnom periodu izvršili smo nekoliko reformi sistema odbrane i napravili niz koraka prema savremenim rješenjima i standardima, dajući pun doprinos ulasku Bosne i Hercegovine u Partnerstvo za mir. Izvršili smo reorganizaciju i smanjenje brojnog stanja Pete divizije, sve u cilju racionalne upotrebe budžetskih sredstava, čime je omogućeno ulaganje u poboljšanje standarda i uslova života i rada pripadnika vojske. Paralelno sa reorganizacijom nastavljene su redovne aktivnosti na obuci, održavanju tehnike i ukupnoj izgradnji vojske, rekao je pukovnik Vlačić. Obraćajući se prisutnima predsjedavajuć i Predsjedništva BiH Borislav Paravac rekao je da se prije svega treba zapitati izvršavaju li se data obećanja prema porodicama poginulih boraca. - Moramo se zapitati kako žive djeca poginulih boraca, da li su oni koji su završili školu našli posao ili razočarani čekaju na biroima za zapošljavanje. Postavlja se i pitanje šta je sa već ostarjelim roditeljima poginulih boraca, imaju li novaca za liječenje i jesu li riješili stambeno pitanje, naglasio je Paravac. Govoreći o aktuelnim političkim procesima u BiH, Paravac je istakao da nije problem u tome da se odredjene institucije Republike Srpske prenesu na nivo BiH, pogotovo one koje su uslov ulaska u Evropsku uniju i evroatlanske integracije, jer su to vitalni interesi i Republike Srpske, ali to, kako je naglasio, ne treba da se radi pod pritiskom. 

Pred spomenikom poginulim borcima

- Ako se taj proces odvija na silu, pod pritiskom i bez volje Republike Srpske, onda tu nema garancije ni za Republiku Srpsku ni za BiH. Slično je i sa regionalizacijom. Spremni smo razgovarati o onome što će donijeti bolji život svima. Ali, ako regionalizacija ima za cilj promjenu ustava i ustrojstva BiH onda smo sigurno protiv toga, istakao je Paravac i dodao da se Republika Srpska najbolje brani jačanjem njenih institucija i svih segmenata društva - privrednog, kulturnog, sportskog... - Vi, vojnici ćete najbolje braniti Republiku Srpsku ako svoje svakodnevne zadatke obavljate na najbolji mogući način i ako se svakodnevno obrazujete, poručio je Paravac. 

B. GAJEVIĆ

Jedanaest godina od pogibije prvog načelnika CJB Srpsko Sarajevo

Prije jedanaest godina, 11. januara 1994. godine, poginuo je Zoran Cvijetić, prvi načelnik Centra javne bezbjednosti Srpsko Sarajevo (danas Istočno Sarajevo ). Pripadnici Policijske stanice Sokolac i članovi porodice položili su cvijeće na spomenik Zoranu Cvijetiću u Gradskom groblju u Sokocu. - Na ovaj način evociramo uspomene na njegov lik. Rado ga se sjećamo kao čovjeka koji je u najtežem vremenu uspješno rukovodio tadašnjim Centrom javne bezbjednosti Srpsko Sarajevo i učestvovao u stvaranju i izgradjivanju Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske, rekao je ovim povodom Dobro Jovičić, komandir Policijske stanice Sokolac. Zoran Cvijetić je u predratnim godinama bio načelnik Stanice javne bezbjednosti Sokolac, a za načelnika Centra javne bezbjednosti Srpsko Sarajevo postavljen je aprila 1992. godine. Poginuo je u Lukavici, pogodjen snajperskim hicima pripadnika Armije BiH sa brda Mojmilo. 

B.G. 

Šumsko gazdinstvo "Romanija" 

U otežanim uslovima privredjivanja Šumsko gazdinstvo "Romanija" Sokolac uspješno je završilo poslovnu 2004. godinu. U radnim jedinicama Sokolac, Palež, Studena Gora i Kaljina, u I fazi realizovano je 87.255 metara kubnih oblovine ili 106% u odnosu na plan, a u II fazi rada realizacija je iznosila 84.837 metara kubnih ili 3% više od plana a u III fazi, do stovarišta je dopremljeno i prema kupcima otpremljeno 81.916 metara kubnih što je na nivou planskih predvidjanja. Trenutno u Centralnom stovarištu u Žljebovima lagerovano je 1.853 m3 oblovine, što je u skladu sa planiranom količinom koja može da zadovolji potraživanja kupaca. I ovu poslovnu godinu u ŠG "Romanija", iako se u januaru više praznovalo nego radilo, započeli su dobrim proizvodnim rezultatim. Tako je u I fazi rada realizovano 5.095 m3 (6% godišnjeg plana) u II fazi 4.043 metra kubna (5% od godišnjeg plana) i u III fazi 3.914 metara kubnih, što je takodje 5% od godišnjeg plana. Uspješan rad nastavljen je sve do polovine februara, nakon čega je zbog obilnih sniježnih padavina došlo do teškoća u radu, da bi novi snijeg u potpunosti paralisao proizvodnju. Tehnički direktor preduzeća inž. Goran Galavić ističe: 

- U veoma teškim uslovima nastojali smo da, koliko je to bilo moguće, izvršavamo planirane zadatke. Sve do polovine februara bila su aktivna radilišta u Studenoj Gori, Devetaku, Preljubovićima, Košutici, Cmiljevoj Stijeni... Medjutim, novi snijeg čija visina u šumi prelazi 120 cm, u potpunosti je onemogućio rad na terenu. Svi šumski putevi do radilišta redovno se čiste. Prema riječima in. Galavića u šumama, posebno borovim, prisutni su sve češći "snjegolomi", što će uz pauzu u radu direktno uticati na izvršenje planiranih zadataka. U ŠG "Romanija" nisu pretjerano zabrinuti, jer, kako kažu, ovakve situacije su uobičajene i očekivane, a izgubljeno će se nadoknaditi u narednim mjesecima. I u Radnoj jedinici "Lov" imaju problema sa visokim snijegom. Prema riječima upravnika inž. Mitra Tošića, dubok snijeg pogoduje vukovima, što će uticati i na smanjenje brojnog stanja srneće divljači, pa i divljih svinja koje su meta vukova. Zbog toga se medju lovočuvarima i lovcima sve češće pominje potreba organizovanja hajke na vuka. 

G. Karadžić 

Krsna slava srpskih radikala

Članovi Srpske radikalne stranke "Dr Vojislav Šešelj" obilježili su svoju krsnu slavu Sveta tri jerarha. Protojerej Momir Vasiljević, nakon lomljenja slavskog kolača, čestitao je slavu i podsjetio na poruke ovog praznika, prvenstveno one koje se odnose na slogu, razumijevanja i tolerancije u srpskom narodu. Predsjednik Opštinskog odbora SRS "Dr Vojislav Šešelj" Petko Vukojičić, pozdravljajući goste, ukazao je na značaj jedinstvenog djelovanja srpskih političkih partija u očuvanju Republike Srpske na principima Dejtonskog sporazuma. 

B. G. 

Zimska služba "Romanijaputeva"

Radnici zimske službe sokolačkog preduzeća "Romanijaputevi" bore se, ovih dana, sa sniježnim nanosima, nastojeći da održe prohodnim 650 kilometara magistralnih i regionalnih puteva na području sarajevskoromanijske i gornjedrinske regije. Prvi snijeg na ovom području pao je još 7. novembra, ali su prava iskušenja za sokolačke putare stigla u februaru. - Ova zima je znatno teža od prošlogodišnje. Najviše posla imali smo na Jahorini, a posljednjih dana i na Han Pijesku. U februaru je u Sokocu bilo 60 centimetara novog snijega, u Istočnom Sarajevu 74 centimetra, na Jahorini 1,2 metra, u Čajniču oko 1 metar... To je snijeg koji smo mi i očekivali, jer naša služba prati prognoze, organizovali smo danonoćno dežurstvo, imamo dovoljne količine soli i posipnog materijala, mašine su uvijek spremne zahvaljujući radnicima naše remontne radionice... Mislim da smo dobili bitku sa snijegom, jer su svi putevi prvog i drugog prioriteta, koje mi održavamo, očišćeni. U toku je i takozvano sekundarno čišćenje autobuskih stajališta, parking prostora i slično, kaže Milorad Lizdek, rukovodilac Radne jedinice Održavanje. Dosta posla "Romanijaputevi" imali su na regionalnom putu Sokolac - Olovo, gdje smo zatekli radnike i mehanizaciju ovog preduzeća dok su otklanjali jedan manji kvar na mašini. - Ništa ozbiljno, pukao je samo jedan, "štift". Samo da ga zamijenimo i nastavljamo dalje, reče nam Predrag Petrović. On je, zajedno sa svojim kolegama i mašinama, ovih dana danonoćno na snijegom zavijanim putevima. - Snijeg je veliki, ali se mi uspješno borimo. Navikli smo na ovakve situacije. Drago nam je što smo od gradjana čuli pohvale na račun našeg rada, dodaje Goran Petrović. - Najteže je bilo na Jahorini. Ovih dana stalno smo "u pogonu". Kolega i ja smjenjujemo se za volanom, kaže Novak Kovačević. Za čišćenje lokalnih puteva u sokolačkoj opštini zaduženo je preduzeće "Romasok" koje, po opštoj ocjeni, uspješno obavlja taj posao. I ulice u Sokocu su ove zime očišćene bolje nego prethodnih. 

B. Gajević 

Regionalni centar civilne zaštite Sokolac

  U opštinama sarajevsko-romanijske i gornjodrinske regije u 2004. godini, štete od požara i poplava iznosile su 238 hiljada maraka, što je znatno manje u poredjenju sa 2003. godinom, kada su te štete procijenjene na milion i 130 hiljada maraka. Ovo su podaci Regionalnog centra civilne zaštite Sokolac, koji "pokriva" 14 opština u pomenutim regijama. - Ti podaci pokazuju da je civilna zaštita, kao institucija odnosno sistem, dostigla znatno viši nivo osposobljenosti u odnosu na ranije godine. To znači da su uspješno realizovani zaključci koje smo donijeli nakon sastanaka sa predstavnicima opština i službi civilne zaštite, a koji su imali za cilj da se što više djeluje preventivno. Nakon usvajanja Zakona o civilnoj zaštiti, opštine su svoju aktivnost usmjerile na normativno i plansko definisanje problematike civilne zaštite. Donesene su odgovarajuće odluke, formirani štabovi civilne zaštite i uradjeni planovi. Popunjenost u jedinicama civilne zaštite opšte i specijalizovane namjene je oko 88%, kaže Delivoje Tošić, načelnik Regionalnog centra civilne zaštite Sokolac. Najveći problem je materijalnotehnič ko opremanje jedinica zbog teškoća u obezbjedjivanju potrebnih novčanih sredstava. - Osim vatrogasnih jedinica, koje imaju vozila i opremu, i jedinica prve pomoći koje se oslanjaju na domove zdravlja, u ostalima popuna materijalnotehnič kim sredstvima nije zadovoljavajuć a. Pri tome treba imati u vidu da je od ukupno 14 opština u ovom dijelu Republike Srpske, njih 5 izrazito nerazvijenih. I pored toga u ovoj godini za potrebe civilne zaštite biće izdvojeno više sredstava nego lani. Naime, iz opštinskih budžeta u 2004. godini za civilnu zaštitu izdvojeno je 128 hiljada maraka, a ove godine planirana su sredstva od 222 hiljade maraka, ističe Tošić. I dalje će akcenat biti na preventivnom djelovanju, prije svega u domenu požara i poplava, a planirano je da se poboljša stanje opremljenosti jedinica. Dio sredstava za te namjene obezbijedić e opštine, a dio Republička uprava civilne zaštite. Obuka jedinica će, takodj e, biti jedan od najvažnijih zadataka u 2005. godini. 

V. Elez

Društvo srpsko-norveškog prijateljstva

  U Društvu srpsko-norveškog prijateljstva u Sokocu, koje je formirano prošle godine, nastavljen je rad na prikupljanju fotografija i drugih dokumenata o internircima sa područja opštine Sokolac, koji su u toku Drugog svjetskog rata bili u nacističkim logorima u Norveškoj. Kompletiraju se spiskovi sa imenima interniraca, ne samo iz sokolačke, nego i iz susjednih opština. Prema riječima predsjednika, Gordane Vuković, delegacija ovog društva u julu će putovati u Norvešku. Biće to prilika i za podsjećanje na rad Jugoslovensko-norveškog društva, u čijem je osnivanju učestvovao i Sokočanin LJuban Vuković, zajedno sa Norvežanima Jorgenom Foktom i Johanom Mohanom. - Inicijativa o bratimljenju opštine Sokolac sa opštinom Leksvik u Norveškoj, koja je pokrenuta još prije rata, biće realizovana idućeg ljeta, kaže Gordana Vuković. 

B. G.

Psihijatrijska klinika Sokolac

 Redakcija časopisa ima punu podršku rukovodstva klinike. I ranije je bilo pokušaja štampanja lista, ali je ova vrsta stvaralaštva ostajala unutar bolničkog kruga 

Prije tri godine štampan je prvi broj "Art magazina" koga uredjuje Klub pacijenata Psihijatrijske klinike Sokolac. Do sada je izašlo 14 brojeva ovog časopisa, namijenjenog, prvenstveno, pacijentima i osoblju klinike, ali i lokalnoj javnosti. Dobili smo dosta pohvala za naš rad, a cilj nam je da javnost bude upoznata sa onim što mi radimo. A radimo tako što se redakcija sastaje jedanput mjesečno. Pregledamo prikupljene radove, analiziramo ih i svaki član redakcije iznosi svoje utiske. Slijedi dogovor koji će radovi biti objavljeni, u kojoj rubrici i slično. Dva mjeseca su rok u kome prikupimo dovoljno kvalitetnog materijala, pa i časopis izlazi dvomjesečno. Analiziramo svaki broj, po izlasku iz štampe, rekla je na svečanosti kjoom je obilježena trogodišnjica izlaženja "Art magazina", Dara Janković, pedagog u Psihijatrijskoj klinici i glavni urednik ovog časopisa. Pomenuta svečanost bila je toplo književno veče. Stihove je govorio saradnik "Art magazina", sokolački pjesnik Milanko Borovčanin-Romsok. Čulo se i ono što u svojim bilježnicama i duši nose pacijenti članovi redakcije: Nataša, Miljana, Milorad, Vera... Zanimljivo je da su zagovornici pokretanja časopisa bili sami pacijenti, a ideja se rodila na osnovu njihove poezije, proze i likovnih radova. Kada se nedavno pojavio na jednom skupu, koga je organizovao Institut za neuropsihijatrijske bolesti "Dr Laza Lazarević" u Beogradu, "Art magazin" je privukao veliku pažnju, jer se ispostavilo da je u pitanju jedini časopis koga uredjuju pacijenti jedne psihijatrijske ustanove. Treba naglasiti da redakcija ima punu podršku rukovodstva klinike, posebno direktora dr Mirjane Ðerić. Imamo radno-okupacionu terapiju, u okviru koje nastaje i "Art magazin". Naš cilj je da omogućimo pacijentima da se izraze na bilo koji način, a pored ostalog i pisanom riječju, uz pomoć kista i boje, kaže dr Mirjana Ðerić. U Psihijatrijskoj klinici Sokolac, koja postoji više od pola vijeka, i ranije je bilo sličnih pokušaja, ali je ova vrsta stvaralaštva pacijenata ostajala unutar bolničkog kruga. Pojavom "Art magazina" po prvi put je jedan list koga uredjuju psihijatrijski bolesnici izašao iz tog kruga inašao se u, kako se to stručno kaže, socijalnoj zajednici, bez ikakvog straha i ograničenja. U tome, prije svega, i jeste vrijednost ovog časopisa i zato on i zaslužuje pažnju. 

V. Elez 

Opštinska organizacija Crvenog krsta Sokolac

  Opštinska organizacija Crvenog krsta Sokolac, uz pomoć EUFOR-ovog Tima za vezu sa gradjanima, obezbijedila je poklon pakete za 45-oro djece iz najugroženijih porodica sa područja sokolačke opštine. Raspodjela paketa obavljena je u prostorijama Crvenog krsta u prisustvu predstavnika EUFOR-a. Paketi su se sastojali od garderobe i igračaka. Predstavnici EUFOR-ovog Tima za vezu obećali su da će posjetiti najsiromaš nije porodice sa malom djecom i da će im, u saradnji sa nama, i dalje pomagati, kaže Milena Marić, sekretar Opštinske organizacije Crvenog krsta Sokolac. 

V.E. 

Upravni odbor Radio "Romanije"

  U okviru priprema za početak emitovanja programa Radio "Romanije" održana je zajednička sjednica Upravnog i Nadzornog odbora ove radio-stanice. Za predsjednika Upravnog odbora izabran je Zoran Mačar, a za predsjednika Nadzornog odbora Milijana Pajić. Time su počele završne aktivnosti za aktiviranje talasa ovog radija koji je "ugašen" prije tri godine odlukom Regulatorne agencije za komunikacije. Nedavno je potpisan ugovor sa Radijom Republike Srpske, preko koga Radio "Romanija" treba da dobije dozvolu za novi početak. Program će biti emitovan na frekvenciji 99,9 megaherca i to tako što će Radio "Romanija" imati četiri časa dnevno vlastitog programa, a ostatak vremena rezervisan je za reemitovanje programa Radija Republike Srpske. Ovih dana izvršili smo servisiranje tehnike, koja nije bila u funkciji od 3. januara 2002. godine i počeli sa reemitovanjem programa Radija Republike Srpske. Očekujemo da od Regulatorne agencije za komunikacije dobijemo dozvolu za početak emitovanja vlastitog programa. Nadam se da će se to desiti uskoro, kaže Grujo Karadžić, vršilac dužnosti direktora i glavnog urednika Radio "Romanije". Upravni odbor je donio i odluku o raspisivanju oglasa za prijem radnika. U Radio "Romaniji" biće zaposleno pet radnika. Izbor direktora i glavnog i odgovornog urednika biće izvršen na osnovu konkursa, kojeg će raspisati osnivač Skupština opštine, a ostali radnici biće primljeni po oglasu, koji će biti raspisan na osnovu odluke Upravnog odbora Radio "Romanije". 

B. Gajević 

Lovačka, a istinita

Vjetrovit i prohladan decembarski dan. Posljednja nedjelja u mjesecu. Dan, kada majke i bake slave "Materice", primaju čestitke i poklone, "odužuju se", dočekuju i ispraćaju goste. Tradicionalno u ovo vrijeme lovci odlaze u lov u potragu za novim trofejima, obnavljaju stara i stvaraju nova prijateljstva, ne sluteći šta se kod kuće može ali i ne mora dogoditi. A u toplim domovima uobičajena okupljanja uz kafu, analiza teške ekonomske situacije, političkih prilika i neprilika, a onda u povjerenju, "da niko ne čuje", ko je koga prevario, šta se radi i kako bi trebalo da se radi, ko opljačka stan, banku... U sokolačkim naseljima Baltići i Crno Brdo uobičajena atmosfera, koju u jednom trenutku prekida razjareni lavež pasa, neobična buka i galama u dvoriš tu. Pogledi kroz prozor ili na kućna vrata dovoljni za neobičan prizor. Kroz dvorišta juri divlji vepar a za njim 15-tak pasa, različitih pasmina, veličina i boja. Ukupnu buku upotpunjuje jato ptica, najavljujući da se nešto čudno dogadja. Neobična kolona, na čelu sa iznenadnim gostom, napravi nekoliko krugova po dvorištu a onda hrabra odluka "kolovodje": prodor kroz metalnu ogradu i bijeg preko ulice, ali ponovo u novo dvorište. Nakon početne nevjerice najbliži očevici traže pomoć muških glava. Ali nema Mikija, Mitra, Paje, Radomira... U funkciji su i mobilni telefoni. Iz 15-tak kilometara udaljenih Dolova javljaju se lovci. "Ništa vam ne možemo pomoći. Zatvorite ga u svinjac dok mi ne dodjemo. Trenutno vršimo trenažu pasa na tek odstrijeljenom vepru." U medjuvremenu potjera za iznenadnim gostom postajala je sve brojnija. Iz susjednih dvorišta stizala je pomoć novih "dobrovoljaca" a sve se jasnije čula i podrška svezanih šarplaninaca i "specijalaca". Nakon dva-tri kruga oko kuće ovdašnje frizerke, predvodnik kolone, vidjevši da sa potjerom nema šale, preskače visoke tarabe i preko otvorenog prostora potraži put do slobode. Većina gonilaca ostade u dvorištu, a neobičnu potjeru nastaviše samo najhrabriji. Ubrzo se u susjednim Gazovodama začu uzbuna praćena pucnjima iz vatrenog naoružanja. I dok se u daljini čuo lavež pasa, održana je i prva konferencija za štampu. Prednost u kazivanju imali su očevici koji su virili iz šupa ili slučajno gledali kroz prozor dok je potjera trajala. Dilema je bilo mnogo. "Vjerovatno je došao iz Brezjaka ili iz Glasinačkog polja". Ubrzo se zaključi da je stigao iz obližnje Meljače jer tamo su se čuli pucnji. Bilo je više dilema. Da li je muško ili žensko? Koliko je težak? Procjene su bile različite - od 80 do 150 kg. Možda bi rasprava i duže trajala da očevidac, baba Radenka, ne zaključi: Dobro sam vidjela. Bio je mrk i težak 130 kg. A, kada baba Radenka nešto zaključi, pogovora nema. U predvečerje, sa odstrijeljenim veprom na haubi džipa stiže lovac Miki sa družinom. Nagadjanja da li je to "mrki" naletio na nišan ponovo prekida baba Radenka. Nije, onaj je bio veći i imao duže zube. Uz dosjetke i pjesmu lovci podijeliše plijen, a ubrzo sa terena stižu informacije da je "mrki" izbjegao sve zasjede i silnu potjeru i ponovo se našao u zaštiti majke prirode. Medju lovcima ostade žal za propuštenom prilikom za odstrijel, iako nije domaćinski ubiti gosta u dvorištu, a piscu ove priče ostade žaljenje što kamerom ili foto-aparatom ne zabilježi ovaj nesvakidašnji dogadjaj, pa vam sve ovo kazivaše slušajući priče očevidaca. 

G. KARADŽIĆ

Sokolački vozači i automehaničari

 Povodom 15. januara, dana vozača i automehaničara, u sokolačkom restoranu "MC" okupili su se radnici preduzeća "Romasok", sa svojim saradnicima i poslovnim prijateljima iz drugih ovdašnjih preduzeća. Tako je nastavljena tradicija obilježavanja ovog datuma, koja je, nakon desetogodišnjeg prekida, obnovljena prije dvije godine. 

G.K. 

Objektivom  

Da nije otpadaka koji sa trpeze završavaju u kontejnerima, ko zna šta bi u zimskim danima bilo sa psima i mačkama lutalicama. "Utroba" kontejnera spas je za ostavljene životinje. Medjutim, besparica je učinila svoje. Iz dana u dan sve je manje hrane koja završava u kontejnerima. Štedi se na svakom koraku, što su svakako osjetile i životinje koje glad "gase" u prostorima gdje se odlaže smeće. To se može osjetiti po odsutnom pogledu mace, koja je, nakon što je provjerila da u kontejneru nema ništa za jelo, ostala na njegovom otvoru, "razmišljajući" šta dalje činiti u ledenom februarskom danu.