Miodrag Dupljanin, direktor AD "Fates" Sokolac

Miodrag Dupljanin

Sokolačka Fabrika tepiha "Fates" jedno je od rijetkih ovdašnjih preduzeća u kojima mašine ne stoje. Radi se u dvije smjene, prilično redovno izmiruju skromni lični dohoci i ispunjavaju proizvodni planovi, što pomalo nestvarno zvuči u vremenu masovnog zatvaranja fabrika i pokretanja stečajnih postupaka. O "Fatesu" smo razgovarali sa direktorom Miodragom Dupljaninom, koji, i pored svih teškoća, vidi vedrije dane ovog preduzeća. 

• Gospodine Dupljanin, kako ocjenjujete ovogodišnje izvršenje plana proizvodnje? 

- Sa prvim decembrom 2004. godine imamo ostvarenje niže od planiranog za četiri procenta. Do kraja godine dostići ćemo planiranu proizvodnju. Inače, iz godine u godinu, postoji konstantan rast proizvodnje. U maju i julu imali smo zastoje u proizvodnim halama zbog poremećaja u snabdijevanju predivom od strane visočkog "Viteksa". Isporučiocu prediva bila je isključena, u pomenutom periodu, električna energija, a mi se, kada je riječ o osnovnoj sirovini, sto odsto oslanjamo na navedenu firmu. Do 1. decembra 2004. godine proizveli smo 26.019 metara kvadratnih tepiha. Proizvodimo mašinsko-tkane tepihe, na bazi vune. Sva naša konkurencija se okrenula u tom pravcu, pa smo i mi pošli tim putem. Zbog konkurencije i rentabilnosti u proizvodnji takav put je najizvjesniji. 

• Da li ima poteškoća u nabavci sirovine? 

- Rekao sam da nam je glavna sirovina vuneno predivo. U predratnom vremenu uvozili smo vunu iz Australije i preradjivali. Danas otkupljujemo domaću vunu, zadovoljavajuć eg kvaliteta. Otkupimo godiš nje oko 90 tona vune na prostoru sarajevsko-romanijske regije. Vunu preradjujemo u "Viteksu", koji nam isporučuje gotovo predivo, koje po jednom kilogramu plaćamo 7,10 maraka. Jutano predivo uvozimo iz Bangladeša. Imamo dvije isporuke godišnje. Roba stiže u Solun, a jedna makedonska špediterska firma obavi preostali dio prevoza. Pamuč no predivo kupujemo u Srbiji i Crnoj Gori i kompenzaciono plaćamo. 

• Nekada su se proizvodi vaše fabrike plasirali na daleko većem tržišnom prostoru od trenutnog? 

- Trenutno je naše glavno tržište Federacija BiH. Tu ide oko 95 odsto naše proizvodnje. Preostalih pet procenata plasiramo na tržište SCG. Zanemarljiv procenat proizvoda nadje se u Makedoniji. Najveći naš kupac i najbolji partner je visočki "Viteks". Usluge prerade vune u ovoj firmi plaćamo svojim proizvodima tepisima. U ovoj godini, u saradnji sa "Viteksom", realizovali smo oko 500 hiljada maraka. Naše tepihe kupuju sarajevski "Elpi-komerc" i "Dobrinja" sa Ilidže, kupci u Tuzli, Zenici, Mostaru... 

• Osim proizvodnje vunenih tepiha, da li još nešto ima u proizvodnom programu "Fatesa"? 

- Proizvodimo i ručno-čvorane tepihe. To je po obimu znatno manja proizvodnja. Imamo nešto u proizvodnom programu jambolija i drugih prekrivača za namještaj. To su, moram reći, sporedne stvari. Tako zapoš ljavamo višak radne snage i radnike sa preostalom radnom sposobnošć u. I to nije nebitno finansijski, ali, u svakom slučaju, u tom dijelu programa svoje mjesto našlo je petnaestak radnika. 

• U ovom vremenu, gospodine Dupljanin, mnogo se govori o sporosti privatizacionog procesa. Kako privatizacija teče u vašoj fabrici? 

- Proces otkupa državnog kapitala od 30 odsto je završen. Bile su dvije licitacije i nije bilo zainteresovanih za kupovinu. Onda se pomenuti procenat kapitala, prema važećim propisima, našao na berzi. Na aukciji, 8. novembra 2004. godine, taj dio kapitala kupio sam ja, jer nije bilo drugih zainteresovanih kupaca. Sada, sa prethodnim akcijama koje sam imao kroz ulaganje vaučera, vlasnik sam 34 odsto kapitala "Fatesa". Moja je namjera da dodjem do 51 odsto vlasništva. 

• Kakva je sudbina 130 zaposlenih u "Fatesu" nakon onog što se desilo u privatizacionom postupku? Imaju li razloga za strahovanje? 

- Radnici koji su ulagali vaučere, imaju učešće u fabrici kroz akcije, jednostavnije rečeno kroz svoj kapital. To je procenat od 50 odsto. To se, istina, odnosi na manji broj radnika, onih koji su odlučili da ulože vaučere i postanu akcionari. Najvjerovatnije je da ću, u narednom periodu, uputiti ponudu da otkupim taj dio akcija, naravno ukoliko akcionari budu zainteresovani. Ukoliko se to ne desi, zajednički ćemo rješavati probleme. Već smo zajedno vlasnici 85 odsto kapitala fabrike. Ostalih 15 procenata pripada Fondu za restituciju i Penzijsko-invalidskom fondu. Pretpostavljam da će i fondovi prodavati svoj dio kapitala. Kada je riječ o radnicima, dolazi vrijeme u kome fabrike neće moći biti socijalne ustanove, vrijeme koje traži daleko više angažovanje na radnom mjestu, čvrstu disciplinu. Ne mogu reći da neće biti viška radne snage, ali ćemo te probleme pokušati riješiti angažovanjem radnika na drugim poslovima. Tražićemo dodatne programe, kako bi se ovi problemi što više amortizovali. Drugi veliki problem, kada je riječ o budućnosti ove fabrike, jeste zastarjela tehnologija. Kako konkurisati proizvodjačima tepiha koji na mašinama angaž uju znatno manji broj radnika,  fabrikama koje nemaju ukupno zaposlenih koliko mi angažujemo u radu na samo jednoj mašini, pitanje je koje ozbiljno moramo postaviti sami sebi da bi se lakše uklopili u budućnost i konkurenciju na tržištu. Trenutno je moguće konkurisati onima koji imaju visoku tehnologiju samo sa ovakvim zaradama. Ipak, nužna je racionalizacija radne snage. 

• I struktura radne snage ne djeluje optimistički? 

- To je priča za sebe. Imamo nedostatak kvalifikovane radne snage. Zamislite, jedna tekstilna fabrika radi bez ijednog tekstilnog inženjera. Profili proizvodnih radnika nisu odgovarajući. Od ukupnog broja zaposlenih čak je 78 odsto žena. Preko 80 procenata je nekvalifikovana radna snaga. Primorani smo da primamo električare i bravare, a imamo viška zaposlenih. I starosna struktura zabrinjava. Većina radnika ima radnog staža od 25 do 30 godina, a već je u godinama kada na radnom mjestu ne može dati ono što se očekuje u budućem vremenu. Situacija, globalno gledano, je veoma teška. Plasmanom na domaćem tržištu, bez obzira koje mjere preduzimali, ne možemo očekivati nešto posebno. Nužno je "obraditi" tržište Srbije i Crne Gore. Uz podizanje kvaliteta moguće je rušiti konkurenciju. Neki razgovori nagovještavaju saradnju sa "Sintelonom" iz Bačke Palanke, firmom koja ima oko 50 prodajnih objekata u Srbiji i Crnoj Gori. Ukoliko takav posao dogovorimo i udjemo u "Sintelonove" prodavnice, pola proizvodnje ćemo riješiti na zadovoljavajući način. 

• Šta reći za lična primanja zaposlenih? 

- Ima ličnih dohodaka čija je visina 100 maraka, a i onih od oko 400 maraka. Sve zavisi od proizvodnje i angažovanja na radnom mjestu. Lični dohoci od stotinu maraka odnose se na one koji su na bolovanjima. Plate isplaćujemo u skladu sa našim Pravilnikom o radu. Sa platama kasnimo oko dva mjeseca. Sistem obračuna, koji je nametnut, po meni, predstavlja ogromno opterećenje. Imamo dosta plata koje su ispod republič kog prosjeka, tako da u nekim varijantama doprinosi su i stotinu odsto. To nisu najsrećnija i najpravednija rješenja. To je uradjeno zbog takozvanog rada "na crno", a mi toga u našoj fabrici nemamo. 

• Gospodine Dupljanin, da li ima optimizma kada pogled usmjerite u budućnost? 

- Da nisam bio optimista ne bih ni kupio dio kapitala. Ukoliko sve bude teklo po mojim zamislima, fabrika ima perspektivu. Spreman sam i na veći kredit, a imam informacije da će se takvi krediti davati za proizvodnju iz sredstava Svjetske banke. Išlo bi se na zanavljanje tehnologije, na nabavku jedne mašine koja bi imala proizvodnju kao postojećih dvanaest. Na takav način bi se moglo parirati konkurenciji, koja je sve oštrija. Kad sam kod konkurencije, moram istaći da su trenutno nezdravi odnosi. Država ne štiti domaću proizvodnju. Mnogo robe na tržište stiže nekim kanalima koji nisu regularni i zvanični. Naša je prednost što nemamo konkurencije u BiH. "Bilećanka" i Fabrika tepiha u Drvaru ne rade. Mi jedini u BiH proizvodimo tepihe. Malo bolje stanje je u Srbiji i Crnoj Gori. Jedan od najvećih proizvodj ača tepiha "Proleter" je u stečaju, i Ivanjci malo rade. Samo se može reći da radi "Sintelon", koji je većim dijelom privatizovan (kupio ga je njemački "Tarket"), ali ova fabrika je izvozno orijentisana, tako da nam ne predstavlja konkurenciju u našem programu. Sve rečeno, daje nam dovoljno optimizma pred vrijeme koje dolazi. 

Razgovarao V. Elez

Ranko Renovica, generalni direktor "Jahorina osiguranja" AD Pale

I u teškim ekonomskim, složenim političkim prilikama i pod pritiskom nelojalne konkurencije osiguravajuća kuća "Jahorina osiguranje" AD Pale ostaje jedna od najboljih i najsigurnijih osiguravajućih kuća u RS. Sa devet filijala i preko 50 ekspozitura i 200 zaposlenih radnika svojim aktivnostima pokriva kompletno područje RS a odnedavno ima i poslovnu saradnju sa institucijama u zajedničkim organima BiH. Kvalitetom usluga "Jahorina" je obezbijedila i sertifikat standarda ISO 9001 poznate njemačke firme RVTIF iz Esena. Dosadašnji rezultati rada i najavljeno proširenje oblasti djelovanja bili su povod za razgovor sa generalnim direktorom Rankom Renovicom. 

• Gospodine Renovica, kako ocjenjujete dosadašnji rad i šta očekujete kada su u pitanju osnovni pokazatelji poslovanja? 

- Mi imamo tačne pokazatelje rada u prvih 11 mjeseci i na osnovu njih sigurnu procjenu onoga što ćemo uraditi do kraja godine. Cjelokupna naša aktivnost uspješ no se odvijala kroz rad dva preduzeća: "Jahorina trgovina" i "Jahorina auto". Tako smo u prvih 11 mjeseci imali 43.000 osiguranih vozila, a do kraja godine očekujemo da će njihov broj preći i preko 50.000. U istom periodu osigurano je 65.000 radnika i 60.000 učenika. Kada su u pitanju veći korisnici naših usluga neophodno je istaći veće sisteme: Telekom RS, Željeznice RS, MUP RS, "Srpske šume", Termoelektranu Ugljevik, TE Gacko, veći dio Elektroprivrede RS, značajan dio subjekata koji se bave prometom nafte i naftnih derivata. Po svim osnovama u prvih 11 mjeseci fakturisano je 13,5 miliona KM a do kraja godine ukupna cifra biće veća od 15 miliona KM. U isto vrijeme od korisnika usluga naplaćeno je 13,2 miliona KM, a do kraja godine očekujemo naplatu preko 14,5 miliona KM. Istovremeno kod privrednih subjekata imamo plasman od oko 5 miliona KM gdje je prekoračen rok otplate, ali se mi još ne odlučujemo na utuživanje uvažavajući veoma tešku situaciju u kojoj se našla većina privrednih subjekata. 

• Uz povoljne cijene usluga svaka osiguravajuća kuća uspješnost rada želi pokazati dobrim rezultatima u rješavanju šteta. Da li je to slučaj i kod vas? 

- Da. Mi smo za 11 mjeseci riješili preko 3.000 šteta za što je isplaćeno oko 4 miliona maraka, a do kraja godine očekujemo isplatu preko 5 miliona KM, što je preko 80% od podnešenih zahtjeva po čemu smo sigurno vodeća osiguravajuća kuća u RS. 

•  Vi često ističete da se "Jahorina" osiguranje nikada ne zadovoljava postignutim rezultatima. Osjećate da može bolje i više u vašem interesu i interesu korisnika vaših usluga. Čime potkrepljujete takve tvrdnje? 

- Uz sve ono što smo do sada radili mi se posebno ponosimo činjenicom da smo prva osiguravajuća kuća u RS kojoj je nadležno ministarstvo za finansije odobrilo da može pružati usluge po osnovu životnog osiguranja a to pravo u BiH imaju još samo dva osiguravajuć a društva. Ono što je novost je i da radimo i dopunsko zdravstveno osiguranje, tako da preduzeća koja to mogu i žele po ovom osnovu mogu dodatno osigurati svoje radnike i na taj način obezbijediti im eventualno liječ enje prema uslovima osiguranja. "Jahorina osiguranje" ima i takaozvanu LEMARK karticu koju može uplatiti svaki gradjanin po godišnjoj cijeni od 140 evra za prvog člana porodice, a po povoljnijim cijenama za svakog narednog člana. Vlasnici kartice imaju pravo na besplatne ljekarske preglede i na lakše hirurške intervencije na VMA u Beogradu. 

• Ova oblast djelovanja nije imuna od nelojalne konkurencije. Kako se borite protiv toga? 

- Kada se govori o nelojalnoj konkurenciji, u odredjenoj mjeri došlo je do poboljšanja tih odnosa, ali je u oblasti auto-osiguranja stanje i dalje zabrinjavajuće. U trci za brzom i lakom zaradom pojedine osiguravajuće kuće, posebno one manje, smanjuju usluge osiguranja u odnosu na Zakonom propisane vrijednosti, gubeći na taj način značajna sredstva Fonda za naknadu štete. Ovakvim načinom rada posebno će biti oštećeni korisnici koji podnesu zahtjeve za naknadu šteta, posebno ako se zna da je u skupštinskoj proceduri donošenje novog zakona o osiguranju, čijom će primjenom sve osiguravajuće kuće imati pravo djelovanja na čitavom prostoru BiH, a biće omogućen rad i osiguravajućim druš tvima izvan BiH. Očekuje se da će zbog ovakvog neodgovornog rada pojedinim kućama biti zabranjeno dalje djelovanje, pri čemu će najviše biti oštećeni korisnici usluga. 

• Želite li, na kraju, da uputite neku poruku korisnicima vaših usluga? 

- Svim čitaocima SIN-a, korisnicima naših usluga, saradnicima, poslovnim prijateljima, gradjanima RS i BiH želim sreću i uspješnu 2005. godinu i da predstojeće božićne praznike provedu u sreći i veselju. 

G. Karadžić